Hercegovački vinari očekuju da će ovogodišnji rod grožđa biti veći za oko 25 posto od prošlogodišnjih jer je pogodovalo vrijeme sa dosta sunčanih dana, bez padavina.
Grožđe u Hercegovini, tvrde vinogradari, daleko je ispred ostalih po rodu i kvalitetu zbog povoljnih prirodnih uslova i mnogo sunčanih dana.
Član Upravnog odbora Udruženje vinogradara i vinara istočne Hercegovine “Vinos” Ranko Petijević rekao je Srni da očekuju veći prinos i kvalitetniji rod nego prošle godine jer su vremenski prilike bile povoljnije.
“Kvalitet našeg grožđa je izuzetan. Žilavka, na primjer, nigdje ne uspijeva osim u Hercegovini. Grožđe iz Hercegovine zbog mnogo sunčanih dana je daleko ispred ostalih sjevernih sorti, a kod nas su južnjačke – merlo, vranac, žilavka, šardone, kabernet, koje su prepoznatljive i daju dobar prinos i kvalitet vina”, naglasio je Petijević.
Petijević, vlasnik Vinarije “Petijević” iz Trebinja, najavio je da će berba grožđa ove godine kasniti oko 15 dana, jer je maj bio hladan i kišovit, pa će rane sorte bijelog šardonea početi da se beru oko 10. septembra, a vranca u drugoj polovini naredno mjeseca.
On je istakao da se u Hercegovini, posebno u Trebinju, svake godine sade novi zasadi i godišnje se povećava za oko dva procenta.
Obično se sade novi zasadi sorti po kojima je Hercegovina prepoznatljive – žilavke i vranc.
“Na parceli sam zasadio novi vinograd od 2.400 loza, a planiram ove jeseni da sadim još jedan. Isplati se, ali ima dosta posla i nije lako raditi u vinogradima”, dodao je Petijević.
On je dodao da je grožđe ove godine bilo lakše sačuvati zbog povoljnih vremenskih prilika budući da je bilo manje potrebe za zaštitom.
Ako se zemlja u hercegovačkim vinogradima maksimalno iskoristi, kao što radi ovaj domaćin, po dunumu može da se zasadi 700 loza od kojih je najbolje da svaka daje do tri kilograma grožđa, odnosno ukupno dvije tone po dunumu ili nešto više od 20 tona po hektaru.
Petijević je dodao da je zadovoljavajući rod koji prati kvalitet od 17 do 22 tone grožđa po hektaru.
“Pratim rod i ako prerodi smanjujem da ne bude po čokotu više od tri kilograma, radi kvaliteta vina, jer ako previše rodi loza ne može kvalitet vina da bude očekivani”, pojasnio je Petijević.
On je ukazao da bi za domaće vinare i vinogradare od velikog značaja bilo da se adekvatno zakonski uredi uvoz nekvalitetnog grožđa i vina u rinfuzi koje se, kako je rekao, poslije prepakuje, što loše utiče na domaće proizvođače koji imaju kvalitetno grožđe i vino.
U Trebinju, gdje je klima najpovoljnija za vinogradarstvo, ima oko oko 20 registrovanih vinarija.
Petijević je dodao da ima i oko 100 drugih manjih proizvođača vina, a sve je više ljudi koji sade vinograde, posebno u Trebinjskom i Popovom polju.
Vina iz Hercegovine se, kako je istakao, izvoze širom svijeta, posebno ona koja dolaze iz velikih vinarija kao su “Tvrdoš”, “Vukoje” i “Anđelić”, a ostali izvoze i prodaju na domaćem i tržištima u regionu.
