Fabrička aktivnosti u eurozoni dostigla je rekordno visok nivo prošlog mjeseca, podstaknuta rastom potražnje koja je doprinijela i većem zapošljavanju, ali su poremećaji u snabdevanju uticali na skok neizvršenih porudžbina, pokazuje istraživanje analitičke kompanije IHS Markit.
Treći talas epidemije korona virusa u Evropi primorao je pojedine države na zatvaranje većeg dijela svoje dominantno uslužne industrije, ali su fabrike uglavnom ostale otvorene.
Finalni indeks menadžera nabavke (PMI), koji izračunava IHS Markit, porastao je na 62,9 poena u aprilu sa martovskih 62,5 bodova, na najviši nivo od juna 1997. od kada se sprovodi ovo istraživanje, izvještava Reuters.
Indeks koji mjeri samo proizvodnju, i zajedno sa uslugama ulazi u sastav kompozitnog PMI indeksa koji treba da bude objavljen u srijedu i koji se smatra pouzdanim pokazateljem ekonomskog zdravlja, iznosio je 63,2 poena, što je zanemarljivo niže od maksimuma zabilježenog u martu od 63,3 poena. Svaki iznos iznad 50 bodova označava rast aktivnosti, prenosi Tanjug.
– Proizvodnja u eurozoni cvjeta. Međutim, ograničenja na strani snabdijevanja dostigla su nivo bez presedana, što je dovelo do rekordnog gomilanja nezavršenih porudžbina u fabrikama – kaže Kris Viliajmson, glavni ekonomista u IHS Markitu.
Indeks zaostalih poslova popeo se na 61,5 bodova sa ranijih 60,4 poena.
Budući da cijene sirovina rastu nevjerovatnom brzinom, fabrike su bile prisiljene na podizanje sopstvenih cijena koje su povećane po najvišoj stopi otkako IHS Markit prikuplja te podatke.
– Vrlo je nezvesno koliko će dugo trajati ovi cjenovni pritisci i u kojoj mjeri će se ta poskupljenja preliti na cijene robe i usluge za potrošače – dodaje Vilijamson.
S druge strane, kreatori monetarne politike u Evropskoj centralnoj banci će vjerovatno pozdraviti inflatorne pritiske s obzirom na to da njihova ultra labava politika do sada nije uspjela podstakne približavanje inflacije ni blizu njene ciljane stope od neznatno ispod dva procenta.