S više od 500 javnih poduzeća na različitim razinama vlasti, ovaj sektor predstavlja značajan segment ekonomije Federacije BiH. Međutim, zastarjeli zakoni i nedovoljno modernizirano poslovanje opterećuju njegovu učinkovitost. Može li novi zakonski okvir pokrenuti transformaciju i omogućiti ovim poduzećima da postanu pokretači gospodarskog rasta?
Na 21. Revicon Međunarodnom ekonomskom forumu “Zelena transformacija i održivo poslovanje”, koji se održava 4. i 5. decembra 2024. u Dubrovniku, ključna pitanja reformi javnog sektora našla su se u središtu pažnje. Mirjana Vučić, pomoćnica federalnog ministra za privredne financije, istaknula je kako reformski procesi moraju osigurati veću otpornost, transparentnost i odgovornost javnih poduzeća.
Transparentnost i korporativno upravljanje kao prioritet
“Neophodno je donijeti novi zakonski okvir koji će omogućiti veću transparentnost i odgovornost javnih poduzeća, ali i njihovu otpornost na tržišne izazove,“ istaknula je Vučić.
Prema njenim riječima, ključne promjene trebaju se temeljiti na modernim standardima korporativnog upravljanja, uključujući redovitu objavu financijskih izvještaja, usklađivanje s međunarodnim financijskim standardima i jasno definiranje odgovornosti upravljačkih struktura.
Novi zakon trebao bi naglasiti temeljne principe korporativnog upravljanja: transparentnost, učinkovitost, odgovornost i društvenu odgovornost. Ovi principi postavili bi temelje za dugoročnu održivost i otpornost javnih poduzeća.
Tehnološka modernizacija: Ključ za konkurentnost
Jedan od najvećih izazova s kojim se javna poduzeća suočavaju je tehnološka zastarjelost. Strateško ulaganje u modernizaciju tehnologija i optimizaciju poslovnih procesa ključno je za povećanje njihove efikasnosti i konkurentnosti.
“Ulaganje u modernizaciju nije samo pitanje tehnološkog napretka, već i pitanje opstanka ovih poduzeća na sve zahtjevnijem tržištu,” naglasila je Vučić.
Dodatni izazov je nedostatak adekvatnog nadzora. Uspostava posebnog regulatornog tijela za javna poduzeća mogla bi osigurati potpunu implementaciju principa korporativnog upravljanja i smanjenje rizika.
“Primjeri iz financijskog sektora pokazuju da dobro postavljena regulatorna tijela mogu značajno smanjiti rizike. Sličan model treba primijeniti i na javna poduzeća,” dodala je Vučić.
Zelene obveznice: Finansiranje održivog razvoja
Pored reformi, Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH, ukazao je na važnost korištenja inovativnih financijskih instrumenata poput zelenih obveznica. Prema njegovim riječima, ove obveznice pružaju priliku za financiranje održivih infrastrukturnih projekata i ubrzanje energetske tranzicije, što je ključno za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
“Obveznice za ciljeve održivog razvoja omogućavaju pristup kapitalu po povoljnijim uvjetima, zahvaljujući ‘zelenoj premiji’ koja nudi niže prinose u odnosu na tradicionalne obveznice. Iako BiH već ima regulatorni okvir usklađen s EU, zelene obveznice još nisu u širokoj primjeni, što otvara značajan prostor za rast,” objasnio je Miraščić.
BiH se suočava s investicijskim jazom od 6,6 milijardi KM u sektoru energetike, što naglašava potrebu za hitnim povećanjem ulaganja u obnovljive izvore energije.
“Ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije zahtijeva značajna početna ulaganja, ali će dugoročno donijeti profitabilne rezultate,” istaknuo je Miraščić.
Reforme i inovacije za održiv rast
Reforme javnih poduzeća koje uključuju modernizaciju zakona, tehnologija, i nadzora predstavljaju ključne korake ka otpornosti i konkurentnosti ovog sektora.
“Javna poduzeća trebaju postati generatori i pokretači razvoja, a to je moguće uz implementaciju svih navedenih mjera,” zaključila je Vučić.
S druge strane, primjena inovativnih financijskih instrumenata poput zelenih obveznica može ubrzati održivi gospodarski rast BiH, čineći je manje ovisnom o fosilnim gorivima i otpornijom na izazove budućnosti.