Nakon što je Donald Trump nametnuo carine od 35 posto na robu iz BiH, u javnosti su se pojavile različite informacije o tome kakva je i kolika naša trgovinska razmjena sa SAD-om.
Iako su svi podaci došli od zvaničnih institucija, kao što su Agencija za statistiku, Vanjskotrgovinska komora BiH i Uprava za indirektno opozrezivanje, oni se znatno razlikuju i zbunjuju čitatelje, piše BiznisInfo.ba.
Razlike u tim podacima su ogromne, te prema jednim ispada da sa SAD-om imamo suficit, a prema drugima imamo deficit. Ovdje ćemo pojasniti kakvi su podaci i zbog čega se razlikuju.
Prema podacima Agencije za statistiku, prošle godine smo u SAD izvezli robe u vrijednosti od 233,7 miliona KM. S druge strane, uvezli smo robu iz SAD-a u vrijednosti od 633,4 miliona maraka.
U prva dva mjeseca smo izvezli robe u vrijednosti od 46,9 miliona KM a uvezli u vrijednosti od 78,5 miliona maraka. Dakle, prema ovim podacima uvozimo mnogo više američke robe nego što u tu zemlju izvozimo.
S druge strane, podaci Vanjskotrgovinske komore ali i Uprave za indirektno oporezivanje se znatno razliku od ovih podataka Agencije za statistiku.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prošle godine smo izvezli robu vrijednu 234,5 miliona KM. Dakle, ovdje nije velika razlika. No, prema podacima VTK vrijednost uvoza bila je 190 miliona KM. Dakle, riječ je o više nego tri puta manjem iznosu nego što to pokazuju podaci Agencije za statistiku.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, uvoz je lani bio 183,6 miliona KM, dakle ovi podaci su slični onima koje daje VTK. Prema UIO, izvoz je lani bio 148,5 miliona KM. Za prva tri mjeseca ove godine, prema podacima UIO, izvoz je bio 60,8 miliona KM a uvoz 19 miliona KM.
Zbog čega se podaci razlikuju
Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, a u vezi s izvozom u neke druge države, jedini razlog zbog čega se pojavljuju drugačiji podaci jeste metodologija obrade.
Naime, Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o robnoj razmjeni između zemalja na osnovu porijekla robe, a Vanjskotrgovinska komora BiH i neke druge institucije na osnovu zemlje trgovine.
Dakle, ako je neka roba porijeklom npr. iz SAD-a a uvezena npr. iz Hrvatske, ona se kod Agencije za statistiku BiH vodi kao roba uvezena iz SAD-a, dok kod VTK BiH i nekih drugih institucija kao roba uvezena iz Hrvatske.
Dodatno, VTK BiH u svojim analizama i statističkim projekcijama ukazuje na drugačiji metodološki pristup i često pravi komparativne analize (koristi obje metodologije) za potrebe svojih članica.
Šta to znači za BiH
To znači da, gledajući sve podatke, možemo zaključiti da BiH uvozi mnogo više američke robe nego što u tu zemlju izvozimo. Dakle, imamo deficit kada je riječ o razmjeni naše i američke robe.
Razlog zbog kojeg, prema podacima nekih institucija, imamo suficit sa SAD-om, jeste to što se znatan dio američke robe uvozi preko drugih država, pa se ta roba registruje kao da je npr. iz Hrvatske.
Sve ovo zapravo ne ide na ruku BiH, jer bi navodni suficit koji imamo sa SAD-om mogao biti jedan od ključnih razloga zašto se je Trump našoj zemlji nametnuo carine od čak 35 posto, koje su među najvišim na svijetu.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
