Nakon izazovne poljoprivredne sezone koju su obilježile ekstremne vremenske prilike i loši prinosi, ratari u našoj zemlji ovih dana otpočinju jesenju sjetvu.
I u ovu sjetvu, ulaze sa neizvjesnošću, jer su cijene njihovih proizvoda nepoznate, pa je, kako kažu, teško planirati sjetvene površine i strukturu sjetve.
Jesenja sjetva i pripreme za jesenju sjetvu u punom su jeku. Pšenica će biti zasijana kao dominantna kultura, a slijede ječam i uljana repica. I dok su cijelu proizvodnu sezonu obilježile ekstremne vremenske prilike, ratari kažu da su vremenski uslovi za sjetvu sada idealni.
– Jesenja sjetva je krenula, uslovi su idealni. Na nekim parcelama bi bilo bolje da je bilo više vlage. Ja pripremam parcelu za sijanje – kaže poljoprivrednik Milenko Nikolić.
Iako im sada vrijeme ide na ruku, sve ostalo je izazov jer mnogi ratari još uvijek nisu pokrili troškove i gubitke koje im je prouzrokovala loša godina.
– Da smo imali zaista tri mjeseca bez padavina, nisu prešle 50 i 60 litara, juli avgust i do polovine septembra, onda kada je kukuruz trebao da ima aktivan porast – navodi agronom Dragan Zarić.
– Šteta u Semberiji velika, preko 30 miliona mi smatramo, možda da je malo i viša. Kako posijati, šta? Vremenske prilike su doprinijele da ćemo imati lakšu obradu zemljišta, cijene repromaterijala su iste, sve je ostalo, samo naš proizvod kao finalni proizvod se da u bescijenje – ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.
Procjene su da će i narednih godina najveći izazov u poljoprivrednoj proizvodnji biti vremenske prilike.
– Sve u narednom periodu što bude po pitanju klimatskih promjena biće ekstremniji. Svi modeli vidimo da će biti padavina manje i dalje povećanje temperature, tako da biću slobodan da kažem, do 2035. nećemo raditi ni pšenicu bez navodnjavanja i moraćemo imati vrhunske zaštite zbog oluja – dodaje Stevan Mesarović, inženjer poljoprivrede.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske podržaće jesenju sjetvu sa 500 KM po hektaru za žitarice i 400 KM po hektaru za uljarice, a tu je i regresirano gorivo. Pored toga, zbog ekstremnih vremenskih prilika, ministarstvo subvencioniše sa 60 odsto polisu osiguranja.
Izvor: BHRT
