BiH je u prvoj polovini godine najviše robe plasirala na zahtjevno njemačko tržište, a vrijednost isporučenih proizvoda porasla je za 6,63 odsto u odnosu na isti lanjski period.
Lista najznačajnijih izvoznih tržišta polako dobija sve bolje reference, jer naše proizvode sve češće pazare najzahtjevniji evropski kupci, kojima je kvalitet na prvom mjestu.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da su najveći kupci naših proizvoda Nijemci i Italijani, koji su u prvoj polovini godine poručili robu vrijednu 760,29 miliona, odnosno 579,35 miliona KM.
Izvoz u Italiju je, za razliku od Njemačke, smanjen za 5,31 odsto na godišnjem nivou. U Njemačku je izvezeno najviše namještaja, mašina i odjeće, dok su glavni izvozni proizvodi za Italiju obuća, drvo i drvni i aluminijumski proizvodi.
Među top pet partnera su tri zemlje iz komšiluka, od kojih dvije već pripadaju jedinstvenom evropskom tržištu, dok jedna teži da se nađe u evropskom jatu. U Hrvatsku je za šest mjeseci izvezeno šest odsto manje robe nego u istom periodu lani, ali je njena vrijednost i dalje značajnih 491,49 miliona KM.
Hrvati su najviše kupovali električnu energiju, drvo i sjedala. Na slovenačko tržište plasirana je roba vrijedna 391,33 miliona KM i izvoz je porastao za 7,77 odsto, a top izvozni proizvodi su mašine i drvo i njegovi proizvodi.
Srbija je iz BiH za šest mjeseci uvezla robu vrijednu 366,51 milion KM uz godišnji pad od 14,7 odsto. Preko Drine je najviše izvožena struja, koks i polukoks od kamenog uglja i toplo valjana željezna žica.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Momir Tošić pozdravio je napore proizvođača koji već duži period izvoze na evropsko tržište.
– Situacija se popravlja, ali je i dalje prisutan problem što naši proizvođači najvećim dijelom izvoze nefinalizovane proizvode i sirovine. To je posebno primjetno u drvnom sektoru, jer primat u izvozu imaju trupci i oblovina. Potrebno je da obnovimo prijeratnu tradiciju kada se izvoz mahom bazirao na finalnim proizvodima, koji zahvaljujući većoj vrijednosti, u mnogo većem omjeru doprinose smanjenju spoljnotrgovinskog deficita – kaže Tošić.
BiH već tradicionalno ostvaruje najveći obim razmjene sa Hrvatskom i Srbijom, ali pokrivenost uvoza izvozom je još na prilično niskom nivou, jer na naše tržište iz ovih zemalja ulaze velike količine robe koje i sami proizvodimo. Prisutan je i problem sa stranim trgovačkim lancima koji nerijetko uslovljavaju domaće proizvođače niskim otkupnim cijenama.
– Liberalizacija tržišta nas je dovela u situaciju da uvozimo sve i svašta. Zbog toga uvozimo ogromne količine poljoprivrednih proizvoda, vode, sokova ili piva, iako domaći proizvođači ne zaostaju u pogledu kvaliteta – kaže Tošić i naglašava da će biti teško prekinuti tradiciju kupovine proizvoda iz zemalja koje su nekada činile Jugoslaviju, a koje naši kupci i dalje smatraju domaćim.
Uvoz od istih partnera
Na listi top pet zemalja iz kojih je BiH u prvih šest mjeseci ove godine uvezla najviše robe nalaze se iste zemlje kao i kod izvoza, ali je njihov poredak malo drugačiji.
Najviše robe uvezeno je iz Hrvatske, a slijede Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija. (Glas Srpske)
