U 2026. godini, dok Bosna i Hercegovina korača prema punopravnom članstvu u EU, Hrvatska se nalazi pred ključnim pitanjem: hoće li njene luke ostati tek usputne stanice ili će postati generatori regionalne moći?
Analiza Geoekonomskog ureda i istraživanja provedena na Univerzitetu u Mariboru ukazuju na to da se odgovor krije u revalorizaciji Šibenika.
Dugo vremena zarobljen u “turističkoj monokulturi”, Šibenik je zanemario svoju prirodnu ulogu – biti maritimna vrata za Livanjski kanton.
Pruga od milijardu eura
Livno, Tomislavgrad i Kupres nisu samo pasivno zaleđe; to su energetski i sirovinski bazeni čiji potencijal trenutno guše visoki transportni troškovi.
Glavna prepreka geoekonomskoj integraciji je zastarjela infrastruktura. Projekt modernizacije i izgradnje pruge Knin – Livno, čija se vrijednost procjenjuje na iznos između 700 miliona i 1,05 milijardi eura, ne smije se promatrati isključivo kroz tablice povrata investicije, piše Poslovni.hr.
To je investicija u nacionalnu sigurnost. U uslovima kada regionalni rivali aktivno preusmjeravaju robne tokove, ova logistička vertikala postaje “brana marginalizaciji hrvatskog logističkog prostora”.
Idealna luka za terete iz BiH
Luka Šibenik se u 2026. profilira kao “agilna boutique luka”. Dok Rijeka i Ploče vode bitku za kontejnere, Šibenik je idealan za specijalizirane terete drvne i prerađivačke industrije iz BiH.
Uz digitalizaciju granica (Smart Borders) i outsourcing administrativnih procesa, Šibenik nudi najkraći i najbrži put do globalnih tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Zaključak: Hrvatska meka moć u Bosni i Hercegovini u 2026. godini ne mjeri se deklaracijama, već kilometrima pruge i tonažom u lukama.
Logistika ključni instrument
Povezivanjem Šibenika s Livanjskog kantona stvara se koherentnu ekonomsku regiju koja osigurava demografsku opstojnost i neutralizira vanjske pritiske.
Vrijeme je da logistika postane instrument državne doktrine, navodi se u analizi koju objavljuje Poslovni.hr.
