Stvarno stanje ekonomije i životnog standarda u BiH ali i regionu stalno se pogrešno prikazuje korištenjem statističkih podataka. Tako se, naprimjer, stalnog govori o rastu BDP-a kao pokazatelju koji bi trebao dokazati da je stanje u BiH i regionu dobro, ili bar da nije toliko strašno.
Naravno, ovaj pokazatelj govori samo o generalnom ekonomskom kretanju. Stabilne, ali male stope rasta BDP-a dobre su za razvijene ekonomije, poput SAD ili Njemačke.
Za male, nerazvijene ekonomije one nisu dobre. Njima su potrebne visoke stope rasta da bi dostigle one razvijene države.
U BiH se BDP posljednih desetak godina kretao uglavnom od nula do 3 posto rasta godišnje.
Poređenje sa susjedima i razvijenim državama
Na našu veličinu BDP-a od oko 20 milijardi dolara, na više od tri miliona stanovnika, to je veoma malo. Stoga su životni standard i kupovna moć stanovnika BiH konstantno veoma niski.
O tome govori podatak koji se može naći na stranici Svjetske banke. BDP po glavni stanovnika u BiH je lani iznosio oko 6 hiljada dolara, a u susjednoj Hrvatskoj 14,8 hiljada dolara. Već ovdje je vidljiva velika razlika u prosječnom bogatstvu pojedinaca u dvije države.
Naravno, ni ovdje se ne radi bukavalno o bogatstvu pojedinca, već o prosječnim vrijednostima ukupne proizvodnje roba i usluga u nekoj državi u poređenju s brojem stanovnika. Ipak, ovaj pokazatelj mnogo bolje prikazuje stanje u realnosti.
Razlika sa Slovenijom je još mnogo veća, jer je tamo BDP po glavi stanovnika preko 25 hiljada dolara.
No, ako se ovaj podatak uporedi s jednom od najbogatijih država svijeta, Luksemburgom, onda postaje jasno o kakvoj je razlici u standardu riječ. U Luksemburgu je on, naime, lani iznosio čak 114,7 hiljada dolara.
Ako se već misli da je Luksemburg ekstreman primjer bogatstva, za poređenje smo uzeli još jednu evropsku družavu, nama dosta blisku – Austriju. Riječ je o razvijenoj državi, ali koja ipak ne spada u svjetske ekonomske i finansijske velesile.
U ovoj državi prosječan BDP po glavni stanovnika je oko 50 hiljada dolara (podatak također za 2019.), dakle ponovo neuporedivo veći od onog u BiH. Sličan BDP po glavni stanovnika kao Austrija ima i Njemačka, koja ukupno ima mnogo veću ekonomiju jer ima i veći broj stanovnika.
Potreban nam je zaokret
Dakle, ako se BiH bude razvijala „puževim korakom“, odnosno ako nastavimo s niskim stopama rasta, naša generacija vjerovatno neće dočekati ni približan ekonomski procvat kakav imaju razvijene evropske države.
Treba li uopšte napominjati da ove godine neće neće biti nikakvog rasta, odnosno da će doći do pada zbog korone, te da ćemo se tek 2022., ako budemo imali sreće, vratiti na nivo iz 2019.
Dakle, moramo poduzeti hrabre reforme i pokušati ostvariti nešto veće stope rasta od preko 6 posto.
U međuvremenu, moramo prestati s obmanama da je „stabilan rast“ najvažniji. Za nerazvijene, siromašne zemlje stabilnost zapravo znači “stagnacija”.
Nama treba snažan proboj, progres koji će dovesti do naglog zaokreta i preporoda.
G. Mrkić
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
