Ekonomija BiH u ovoj godini bilježi određene pozitivne, ali nedovoljne pomake, dok se od naredne godine očekuje da bude još teža s aspekta uslova privređivanja, smatraju to pojedini domaći privrednici i ekonomisti. Ipak, svi oni su složni u ocjeni da bez predviđenih i dugo najavljivanih reformskih procesa neće ni biti ozbiljnijih pozitivnih pomaka u domaćoj ekonomiji, pa stoga i poručuju nadležnima da se konačno počnu baviti tim pitanjima.
Prema njihovim riječima, privreda BiH se i dalje suočava sa brojnim opterećenjima koja ugrožavaju njen rad, ali i s niskim nivoom direktnih stranih investicija. Kako kažu, bilo je u ovoj godini mnogo obećanja, ali je malo njih na kraju ispunjeno, što se i vidi po ukupnom poslovnom ambijentu u BiH.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je u ovoj godini, pored svih teškoća s kojima se privreda suočava, zabilježen izvjestan privredni rast.
“Međutim, to nije dovoljno za sve ono što nam je neophodno, posmatrajući sa druge strane, narastajuće potrebe”, rekao je Đurić.
Što se tiče godine koja dolazi, on je rekao da je sigurno da će ona, kada su u pitanju uslovi privređivanja, biti nešto teža od 2016. godine. Ipak, Đurić je dodao da je 2017. isto tako i godina u kojoj očekuju da će napokon biti realizovane neke od reformskih mjera koje bi u daljem toku trebalo da rezultiraju i konačanim smanjenjem opterećenja na privredu.
Bruno Bojić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da BiH u godini na izmaku prati nedovoljno razvijena izvozna baza i izvoz s jedne strane, te relativno niske investicije praćene slabom domaćom štednjom i nedovoljnim direktnim stranim ulaganjima sa druge strane.
“Tvrdim da poslovni ambijent postoji i da je on povoljniji u odnosu na zemlje u okruženju. Tačno je da ima problema koji doprinose negativnom imidžu zemlje, a što se direktno odražava na nedovoljne investicije. Razlog tome su prvenstveno česta politička previranja, te neučinkovitost prevelike administracije”, smatra Bojić i dodaje da je neophodno raditi na reformama u javnim preduzećima u kojima se mora dizati stepen konkurentnosti i organizacije u cilju ulaganja i podizanja produktivnosti.
Pored toga, Bojić je rekao i da očekuju opšte reforme, suzbijanje korupcije, transparentnost javnih nabavki i drugo. Kada je u pitanju sljedeća godina, on je kazao da napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja penzionera.
Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave kompanije “AS Group” iz Tešnja, koja spada u red najvećih prehrambenih industrija u BiH, rekao je da pored daljeg rasta i razvoja ove kompanije u narednoj godini očekuje bolji ambijent za investicije, još snažnije pokretanje proizvodnje, ali i dramatičan porast zaposlenosti u oblasti proizvodnje.
“Moramo zaustaviti odlazak mladih i radno sposobnih kvalifikovanih ljudi iz BiH. Naravno, sve ovo neće biti moguće bez političke stabilnosti i opredjeljenja da zajedno gradimo BiH”, poručio je Hrvić.
Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike FBiH, rekao je da statistike o rastu broja zaposlenih u ovoj godini ukazuju na zaustavljanje negativnih ekonomskih trendova i na to da je počeo oporavak privrede i ekonomije uopšte. Dodao je da je naročito pozitivno što se radi o zapošljavanju u realnom sektoru.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, istakao je da je ova godina bila obećavajuća zato što je bilo mnogo obećanja datih u predizbornoj kampanji za lokalne izbore.
“Nažalost, nije se mnogo toga uradilo, a da stvar bude još gora, situacija nam ne izgleda mnogo ljepša jer uslovi koje propisuje Međunarodni monetarni fond (MMF) će dovesti do toga da će poskupjeti sve i svašta. Tako da perspektive nema, bolje nam biti neće, a propasti ne možemo”, smatra Pavlović.
Prema njegovim riječima, definitivno je sigurno da se situacija s MMF-om i njihovim zahtjevima komplikuje i da će biti dodatnih opterećenja na kupovnu moć građana kroz povećanje akciza i ostalo, jer je jedini izvor fiskalnih prihoda budžeta povećanje, a ne proširenje baze koja to plaća.
Nezavisne novine
