Kraj godine donio je i promjenu na ljestvici najbogatijih ljudi svijeta što ukazuje da tehnološki sektor više nije globalni investicijski hit.
Naime, Elon Musk, prvi čovjek vodećeg svjetskog proizvođača električnih automobila Tesla uoči Božića prepustio je krunu najbogatijeg čovjeka na svijetu Bernardu Arnaultu, francuskom poduzetniku koji dolazi iz mnogo tradicionalnije branše – industrije luksuzne robe.
Prema podacima Bloombergovog indeksa milijardera, Arnault, suosnivač, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije Loius Vuitton Moët Hennessy (LVMH), može se pohvaliti imovinom od 159 milijardi dolara dok Musk vrijedi 139 milijardi dolara.
Novi poredak ukazuje koliko je tehnološki sektor ove godine prošao “bos po trnju” kada je riječ o berzovnoj izvedbi. Naime, podizanje kamatnih stopa dovelo je do snažne rasprodaje dionica tehnoloških kompanija, pa je primjerice Elon Musk samo ove godine izgubio 132 milijarde dolara dok Jeff Bezos, također donedavno najbogatiji čovjek svijeta, zbog pada vrijednosti Amazona ove godine posjeduje 84 milijarde dolara manje i pao je na 5. mjesto na ljestvici najbogatijih, piše Poslovni.hr.
Malo poznat izvan Francuske
Bernard Arnault preko svoje holding kompanije najveći je pojedinačni dioničar LVMH-a te ima najviše glasačkih prava. Inače, ovo nije prvi put da je Francuz na vrhu ljestvice najbogatijih ljudi – Arnault je to bio i 2019., pa godinu kasnije te nakratko prošle godine.
Sa sjedištem u Parizu, LVMH je globalni konglomerat koji pod svojim okriljem ima 75 brendova, od skupih pića, preko visoke mode do kozmetike. Među njima su neki od najpoznatijih modnih brendova u svijetu, poput Bulgarija, Diora, Fendija, Givenchyja, i naravno, Louis Vuittona. Najstariji brend u LVMH-ovoj kolekciji je vinarija Chateau d’Yquem, osnovana još krajem 16. stoljeća.
Prošle godine kompanija je ostvarila 64,2 milijarde eura prihoda, petinu više nego predpandemijske 2019. godine. Moda i kožne torbe sudjeluju sa 48 posto u prihodima grupacije.
Ova najveća kompanija iz segmenta luksuzne robe ima više od 175.000 zaposlenih, a mreža prodajnih prostora broji čak 5.500 trgovina širom svijeta.
Iako je vrijednost dionica tokom ove godine pala za 7,8 posto, što je Arnaultovu imovinu smanjilo za 18,9 milijardi dolara, LVMH je s tržišnom kapitalizacijom od 340,3 milijarde eura i dalje jedna od najvećih kompanija u svijetu, ispred divova kao što su Mastercard ili Nestlé.
Inače, u usporedbi s ostalim najbogatijim ljudima svijeta, poput Jeffa Bezosa ili Billa Gatesa, Bernard Arnault nije previše poznatih izvan granica Francuske. Kako piše Deutsche Welle, u SAD-u je privukao pažnju tamošnjih medija 2019. kada je LVMH preuzeo čuvenog draguljara, kompaniju Tiffany za gotovo 16 milijardi dolara.
U Njemačkoj je počeo puniti novinske stupce početkom 2021. kada je LVMH kupio kontrolni udjel u Birkenstocku, iako je nejasno kako se taj proizvođač sandala uklapa u portfelj luksuznih brendova.
Inače, poduzetnički počeci Bernarda Arnaulta nisu sugerirali da će se baviti poslom kojim se danas bavi. Rođen u sjevernoj Francuskoj blizu granice s Belgijom, Arnault se nakon što je završio za inženjera zaposlio u očevoj građevinskoj firmi. Kompanija se kasnije fokusirala na razvoj nekretninskih projekata, a on je ubrzo postao njen prvi čovjek.
U sektor luksuzne robe ulazi 1984. kada je preuzeo jedan propali biznis koji je uključivao brend Christian Dior i trgovine Le Bon Marche. LVMH je nastao 1987. spajanjem Louis Viuttona i Moët Hennessyja, a Arnault je šef upravnog odbora kompanije postao 1989. godine i tu je funkciju zadržao sve do danas.
Kupovina, pa modernizacija
Nakon što je preuzeo vodeću ulogu u kompaniji, Arnault je krenuo u veliku kupovinu, preuzimaju jedan brend za drugim. Većina njih u trenutku kada ih je kupio LVMH bila je loše poslovno vođena, sa zastarjelom poslovnom strategijom.
Nakon preuzimanja Arnault je većinom modernizirao upravljanje te angažirao dizajnere mlađe generacije. “B.A”, kako ga zovu unutar kompanije, u tekstu modne kritičarke Suzy Menkes objavljenom 1999. u International Herald Tribuneu opisan je kao “Gospodar logotipova”.
Prema njenom sudu, iako je mnoštvo brendova “utopio” u korporativnu strukturu LVMH-a, svakom od njih ipak je omogućio određenu razinu neovisnosti, svjestan njihove jedinstvenosti, dok su istovremeno postali profesionalnije vođeni.
Jedan od sastojaka uspjeha LVMH-a je i globalna ekspanzija prodaje, primarno na Aziju, svoje najveće tržište te potom SAD i Evropu. Jednako važno jest i što je Arnault prepoznao važnost interneta i prodaje putem tog kanala.
Iako velika čak i u globalnim okvirima, LVMH je danas kompanija kojoj više odgovara pridjev “porodična”. Svih petero Arnaultove djece angažirano je u vođenju kompanije. Zanimljivo, taj model vođenja “prepisali” su i njegovi konkurenti, pa tako porodični upravljački kadar ima i kompanija Kering, ali i Richemont.
Analitičari stoga postavljaju pitanje što će biti kada se Bernard Arnault jednog dana povuče s čelne pozicije. Je li jedno od njegove djece predodređeno da bude nasljednik ili će kompaniju podijeliti na pet dijelova?
Izvor: Poslovni.hr