Cijenjeni britanski teoretski fizičar Stephen Hawking umro je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova porodica u srijedu u ranim jutarnjim satima.
“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti”, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.
“Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta”, stoji u objavi.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.
Od 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler “Kratka povijest vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. (Hina)
