Zabrana novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem fosilnih goriva od 2035. godine predstavlja ambiciozan plan danas.
Registracije novih električnih automobila rastu, pri čemu istočna tržišta zaostaju za zapadnim. Čak i uz razmak od 10 godina u odnosu na ambiciozne ciljeve zvaničnika EU, stručnjak za automobilsku industriju u carVertical, Matas Buzelis, dijeli svoje uvide o problemima na koje vlasti ne obraćaju pažnju.
Očigledne prednosti za one koji to mogu da priušte
Za 2021. godinu, udio električnih vozila od ukupnog broja automobila koji su prošli istorijsku provjeru na platformi bio je samo 0,2%. Godinu dana kasnije, udvostručio se na 0,4%, a 2023. godine povećao se na 0,6%. Iako brojke mogu izgledati kao kap u moru, desetine hiljada električnih vozila prolazi kroz istorijske provjere.
Sve više vozača se odlučuje za prelazak na električna vozila. Održavanje i troškovi vožnje čine to logičnim izborom. Iako su rezidualne vrijednosti električnih automobila zabrinjavajuće, električna vozila su bolja za ljude jer su manje sklona kvarovima i zahtijevaju manje održavanja, bez potrebe za mijenjanjem različitih tečnosti i filtera na svakih 30 hiljada kilometara.
Navikavanje na punjenje traje neko vrijeme, ali vozači koji su uspješno razvili navike punjenja baterija smatraju to mnogo praktičnijim od sipanja goriva. Obično svoja vozila pune noću i samo u vrlo rijetkim prilikama koriste javne punjače.
Infrastruktura usporava rast
Međutim, čak i ako vozači mogu da priušte električno vozilo, to ne znači nužno da će biti zadovoljni životom s njim. Osobe koje nemaju sopstvene punjače ili pristup tačkama punjenja tokom radnog vremena će se suočiti sa nepraktičnostima jer korišćenje javnih punjača nije jednostavno kao danas sipanje goriva.
Ne samo da punjenje traje mnogo duže nego sipanje benzina ili dizela, već obično zahtijeva instalaciju određenih aplikacija koje su ključne za punjače. Ovo se ne može ni približiti procesu na koji su vozači navikli prilikom sipanja goriva, jer ne postoji praksa “najprije napuni pa plati”.
Pored toga, iako su električna vozila vrlo efikasna u gradovima i okruženjima gdje je stalno kočenje neizbježno, električni automobili nisu jednako sposobni na autoputevima i magistralnim putevima. Postoji kvadratna proporcija između brzine i aerodinamičnog otpora, što znači da se ako se brzina udvostruči, otpor četvorostruko povećava. To smanjuje domet i primetno smanjuje krstareću brzinu, čineći električna vozila daleko od idealnih za duža putovanja.
Problemi o kojima malo ko razmišlja
Ali najveći problemi su oni o kojima veoma mali broj ljudi priča. Prvo, neki višespratni parking prostori nisu projektovani za vozila tako teška kao električni automobili. Baterije velike mase obično znače da su električna vozila vrlo teška, pa neki objekti, poput višespratnih parkinga ili mostova, mogu zahtijevati revidiranje i ponovnu procjenu od strane nadležnih organa.
Osim toga, takođe postoje neizvjesnosti i u vezi sa bezbjednošću električnih vozila. Pošto baterije akumuliraju velike količine energije, plamenovi su izuzetno teški za gašenje u slučaju požara. Do sada, vatrogasci su imali poteškoća sa gašenjem električnih vozila sa baterijama većeg kapaciteta. Situacija postaje još ekstremnija ako se električno vozilo zapali u podzemnoj garaži, na primjer, ispod stambenih zgrada.
Ono što dodatno postavlja pitanja o budućnosti električnih vozila je njihovo stanje 20 godina nakon proizvodnje. Danas postoji priličan izbor polovnih električnih automobila, ali za 10 godina će biti starijih električnih vozila. Koliko će vrijediti na tržištu polovnih automobila sa baterijama koje već dostižu kraj svog životnog vijeka?
