Angela Merkel i Emmanuel Macron predložili su da se EU zaduži na financijskim tržištima za oko 500 milijardi eura, koje bi potom raspodijelila kroz bespovratna sredstva evropskim zemljama koje su najteže pogođene pandemijom koronavirusa.
Prema francusko-njemačkom prijedlogu, države članice koje prime sredstva ne bi morale vratiti novac.
Odgovornost za dug umjesto toga bila bi prebačena na budžet EU, kojem doprinose sve zemlje članice, u skladu s veličinom i snagom njihovih ekonomija.
Ukoliko prijedlog dobije podršku 25 drugih država članica, predstavljao bi značajan pomak prema podjeli tereta i fiskalnih transfera, prema čemu je postojao snažan otpor tokom prošlih kriza. Evropska komisija, izvršna vlast EU, posudila bi novac pod „kapom“ EU.
Govoreći tokom virtualne konferencije za novinare s predsjednikom Francuske, Merkel je rekla: “Uvjereni smo da nije samo fer, nego je neophodno staviti na raspolaganje sredstva … koja ćemo nakon toga postepeno vraćati kroz nekoliko budućih evropskih budžeta. Morat ćemo se ponašati evropski da bismo se izvukli iz krize.“
Macron, koji je opisao trenutnu krizu kao “trenutak istine” za EU, rekao je da blok nije pokazao dovoljnu solidarnost na početku pandemije, naglasivši da će se novi novci dijeliti u bespovratnim sredstvima, a ne u zajmovima.
Rekao je: “Ono što je sigurno je da ovih 500 milijardi eura korisnici neće vratiti … Predlažemo da se obave stvarni transferi novca … to je glavni korak.”
Austrijski kancelar Sebastian Kurz ipak je jasno rekao da će se francusko-njemačka inicijativa suočiti s otporom nekih sjevernih država članica EU.
On je objavio na Twitteru: „Upravo sam razgovarao s premijerima Danske, Nizozemske i Švedske o očekivanom prijedlogu Komisije EU o fondu za oporavak i ažuriranom dugoročnom budžetu EU. Naš je stav je ostao nepromijenjen. Spremni smo pomoći većini pogođenih zemalja kreditima. Očekujemo da će ažurirani budžet odražavati nove prioritete, a ne podići gornju granicu. ”
Iako je prijedlog značajan pomak prema zajedničkom dugu, potezu kojem su se u prošlosti žestoko opirale Nizozemska, Njemačka, Austrija i Finska, fond za oporavak imao bi strog rok trajanja i “količinu”.
Posebno se nizozemska vlada zabrinula za svaki potez koji bi mogao institucionalizirati zajednički dug i bezuslovne subvencije, tvrdeći da postoji moralni rizik za spašavanje država članica koje se nisu pripremile za ekonomske poteškoće.
Merkel je tokom konferencije naglasila da fond za oporavak treba promatrati kao “jednokratni napor” i da “zbog neobične krize, biramo neobičan put”.
Podsjetimo, postoji rastuća zabrinutost da bi se različite brzine kojom se zemlje EU oporavljaju od pandemije mogle pokazati egzistencijalnom prijetnjom za blok.
D. S.
