Industrija bezalkoholnih pića u BiH bi bila ugašena ukoliko bi firme same podnijele planirano povećanje akcize, a u slučaju prevaljivanja cijelog ili polovine tereta novog nameta na potrošače, ovaj sektor bi kapitulirao nakon nekoliko godina zbog nekonkurentnosti i višemilionskih gubitaka.
Socioekonomska studija uticaja predloženog povećanja akciza na bezalkoholna pića, koju je sačinio Ekonomski institut iz Sarajeva, pokazala je da bi povećanje ovog nameta u trogodišnjem periodu dovelo do smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u ovom i drugim povezanim sektorima, smanjenja otkupa voća, pogoršanja spoljnotrgovinskog bilansa i smanjenja multiplikatora potrošnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Siva ekonomija bi istovremeno ojačala, a potrošači bi konzumirali jeftinije i manje kvalitetne uvozne proizvode koji bi na tržištu zauzeli poziciju domaćih.
Država bi ubrala više prihoda od akciza, ali bi bilo smanjeno punjenje kase na osnovu drugih budžetskih i vanbudžetskih prihoda, a posebno PDV-a koji bi skresao pad potrošnje.
Proizvođači bi se, ukoliko akcizna stopa bude povećana, morali odlučiti da li će cijeli poreski teret podnijeti sami, da li će ga prevaliti na potrošače ili će obje kategorije podjednako biti opterećene.
Bez obzira na opciju za koju se odluče, bili bi na velikom gubitku i njihov opstanak bi predstavljao neizvjesnost.
Trenutna akciza na bezalkoholna pića iznosi 0,10 KM po litru proizvoda, a planirano je da bude povećana za 15 feninga.
Studija je pokazala da bi u slučaju da ostane ista, a firme ne bi povećavale cijenu proizvoda, država u naredne tri godine ubrala 75,69 miliona KM prihoda od akciza.
Ukoliko bi cijena proizvoda porasla za 14 odsto, prihodi od akciza bi dostigli 79,19 miliona, dok bi u slučaju povećanja cijene za sedam odsto od akciza bilo uprihodovano 82,88 miliona KM.
Uvođenjem predložene dodatne akcize od 0,15 KM po litru država bi u prvom slučaju ubrala 118,88 miliona, u drugom 87,46 miliona, a u trećem 99,09 miliona KM.
Ukoliko bi proizvođači u potpunosti podnijeli teret većeg nameta i ne bi povećavali cijenu finalnog proizvoda, država bi u startu profitirala za stotinu miliona maraka, ali bi ostala bez perspektivne privredne grane, jer firme ne bi imale motiva za nastavak produkcije, što bi ostavilo bez posla stotine radnika.
Drugim riječima, da bi opstale firme moraju povećati cijenu finalnog proizvoda, a pri tome su im na raspolaganju dvije mogućnosti.
Ukoliko bi cijeli teret povećanja akcize prebacile na kupca, bez posla bi ostala 143 radnika u industriji, odnosno 320 ako se računaju i povezane grane, prihod od PDV-a bi opao za 110,6 miliona KM, vrijednost neto plata, doprinosa i poreza na plate bi bila smanjena za 16,4 miliona, dok bi vrijednost BDP-a pala za 461,93 miliona KM.
Ako se firme odluče da podijele teret sa potrošačima, bez posla bi ostalo 80 radnika u ovom sektoru, odnosno 178 ako se računaju i povezane grane.
Država bi u tom slučaju ostala bez 19,83 miliona KM prihoda od PDV-a, neto plate, doprinosi i porezi na zarade bili bi manji za 9,12 miliona, dok bi BDP opao za 294,36 miliona maraka.
Predsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Haris Muslić procjenjuje da bi male punionice sokova odmah stavile ključ u bravu, dok bi veliki proizvođači, koji imaju razgranatu proizvodnu i distributivnu mrežu, preživjeli uvođenje dodatne akcize bar dvije ili tri godine.
– Velike firme, koje imaju razgranatu proizvodnu i distributivnu mrežu, prevalile bi dio poreskog tereta na potrošače, ali bi nakon određenog perioda i one morale potpisati kapitulaciju, jer bi bile cjenovno nekonkurentne u odnosu na strane firme – kaže Muslić i dodaje da bi zdrave kompanije iz ovog sektora doživjele sudbinu domaćih pivara koje su u posljednjih sedam ili osam godina izgubile oko 40 odsto domaćeg tržišta.
Direktor banjalučke firme „Vitaminka“ Žarko Mikić smatra da bi u slučaju uvođenja dodatnih akciza većina firmi korigovala cijene naviše, što bi im omogućilo trenutni spas, ali bi im na duge staze smanjilo konkurentnost i odvelo ih u propast.
– Naše tržište je već previše otvoreno i sa dodatnim akciznim opterećenjem domaćih proizvođača bilo bi još više preplavljeno uvoznim proizvodima koji bi uništili našu proizvodnju – kaže Mikić.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH predložio je povećanje akciza, ali se o tome još nije izjasnio Savjet ministara BiH. (Glas Srpske)
