Za deset mjeseci ove godine ostvaren je izvoz mlijeka i mlječnih prerađevina od 20,2 miliona KM, a uvoz od 10,1 miliona KM, čime je ostvaren pozitivan bilans od 10,7 miliona KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS.
Istovremeno, ostvarena je pokrivenost uvoza izvozom od 212,6 posto.
U odnosu na isti period 2016. godine, izvoz je povećan za 2,8 miliona KM ili 16,1 posto, dok je uvoz smanjen za 0,6 miliona KM ili 5,9 posto.
Prema riječima sekretara Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo,
prehrambenu i duvansku industriju Privredne komore RS Slavka Stevanovića, sa ostvarenim rezultatima u spoljnotrgovinskoj razmjeni ovaj sektor se nalazi u vrhu privrednih grana u sektoru proizvodnje hrane, pića/voća i brašna.
“To je uočljivo iz podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu ove godine, prema kojima je izvoz mlijeka i mlječnih prerađevina bio 10 miliona KM, voća 32,5 miliona KM, a brašna 23,1 milion KM.
Tu je i pokrivenosti uvoza izvozom, koja je kod mlijeka i mlječnih prerađevina bila 243,9 posto, kod voća 163,3 posto i kod brašna 303,9 posto”, napominje Stevanović za Srnu.
Kada je riječ o strukturi izvoza po proizvodima, mlijeko je zastupljeno 77,2 posto, a mlječne prerađevine 22,8 posto, dok u uvozu mlijeko učestvuje 21 posto, a prerađevine 79 posto.
“Treba reći da sirevi u kojima je oko 90 posto svježi sir, u izvozu učestvuju dva odsto, a u uvozu 56,7 posto, ili, posmatrano po realnim podacima – izvoz je 0,4 miliona KM, a uvoz 5,4 miliona KM”, precizira Stevanović.
Nepovoljna struktura u pogledu proizvoda proizilazi iz nepovoljne strukture proizvodnje, što se vidi iz podataka o proizvodnji u 2016. godini, kada je od 82,6 hiljada tona prikupljenog kravljeg mlijeka proizvedeno 2,6 hiljada tona sireva, od čega svježeg sira 2,4 hiljade tona, a mekih i tvrdih sireva 0,2 hiljade tona.
Posmatrano po državama, mlijeko i prerađevine su izvoženi u sve države u CEFT-a regionu, te u Hrvatsku.
Najviše se izvozilo u Crnu Goru (62,3 posto) i u Hrvatsku (30,1 posto), a uvozilo se iz Njemačke (56,5 posto), Srbije (36,2 posto), te manje količine iz Italije, Poljske, Češke i drugih zemalja.
“U odnosu na isti period 2016. godine, izvoz je povećan jedino u Hrvatsku, i to sa 2,5 miliona KM na 6,1 milion KM ili za 144 posto, što je dovelo do povećanja učešća sa 14,4 posto na 30,1 posto”, navodi Stevanović.
Tome su, u velikoj mjeri, doprinijele mogućnosti izvoza u zemlje EU početkom godine.
Kada je riječ o uvozu, došlo je do značajne izmjene u visini i strukturi učešća Njemačke i Srbije.
“Uvoz iz Njemačke povećan je sa 2,7 miliona KM na 5,4 miliona KM, a učešće u ukupnom uvozu sa 26,7 posto na 56,5 posto, dok je uvoz iz Srbije smanjen sa 6,2 miliona KM na 3,4 miliona KM, a učešće u ukupnom uvozu sa 65,3 posto na 36,2 posto”, navodi Stevanović.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore RS Slavko Stevanović kaže da, imajući u vidu posljedice suše, odnosno smanjenje proizvodnje stočne hrane, treba očekivati da će do kraja godine doći do ublažavanja trenda rasta izvoza.
Ipak, zahvaljujući dobrim rezultatima u prvom polugodištu, izvoz mlijeka i mlječnih prerađevina u ovoj godini biće veći od izvoza nego u 2016.
Da bi se dobri rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni zadržali i poboljšali neophodno je i povećanje, prije svega, mlječnih prerađevina, naročito mekih i tvrdih sireva.
“Za to postoje preduslovi u raspoloživoj sirovinskoj osnovi, jer se godišnje prikupi svega 26 posto od 215 miliona tona svježeg mlijeka, koje, uz potrošnju za produkciju i vlastitu upotrebu u domaćinstvima, u velikom dijelu završava izvan robnih tokova”, kaže Stevanović za Srnu.
