Živimo u vremenu velike energetske krize. Sve je veći broj europskih zemalja koje u posljednje vrijeme pozivaju građane na štednju energije, jer osim što energija postaje sve skuplja i njene zalihe su iscrpive. Istraživanja u sektoru opšte potrošnje, odnosno u stambenom i nestambenom, javnom sektoru zgrada, u zemljama članicama EU, pokazala su da je stalan porast potrošnje finalne energije i da je moguća ušteda energije investiranjem u energetski efikasne tehnologije sa periodom povrata uloženih sredstava manjim od osam godina.
O energetskoj efikasnosti u polju zgradarstva govorilo se na Međunarodnoj konferenciji „Poboljšanje okruženja za energetsku efikasnost u sektoru javnih zgrada u Bosni i Hercegovini“ održanoj 14. septembra u sarajevskoj Vijećnici, a u organizaciji Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Kako važno mjesto u legislativi EU zauzima Direktiva o energetskim performansama zgrada (Energy Performance of Buildings Directive 2010/31/EU), koja je donesena 2010. godine, a koja je obavezujuća i za BiH. Sa federalnim ministrom prostornog uređenja Josipom Martićem razgovarali smo o dosadašnjim ostvarenim rezultatima na polju energetske efikasnosti javnih zgrada, kao i daljim aktivnostima.
Tokom međunarodne konferencije „Poboljšanje okruženja za energetsku efikasnost u sektoru javnih zgrada u Bosni i Hercegovini“ mogli smo između ostalog čuti da prosječna potrošnja energije u javnim zgradama je tri puta veća od prosjeka Europske unije, što ih kategorizira kao potpuno energetski neefikasne zgrade. Kakva je situacija sa javnim zgradama na području FBiH?
Prema preliminarnim rezultatima popisa koje trenutno provodi Ministarstvo, više od 4.000 objekata javne namjene u Federaciji Bosne i Hercegovine, što je više od 50%, zahtijeva implementaciju mjera energetska učinkovitosti. To predstavlja značajan potencijal za uštede energije i stvaranje boljih uvjeta za korisnike zgrada. Navedeno ukazuje i na to da bi Bosna i Hercegovina, između ostalog, na mjerama energetske učinkovitosti i značajnom potencijalu za uštedu energije, mogla bazirati svoj daljnji srednjoročni ekonomski razvoj i kreirati nova radna mjesta. U tom smislu, energetski učinkovita obnova zgrada u FBiH prilika je za nove investicije i pokretanje masovnih građevinskih radova kroz primjenu novih materijala i tehnologija, te održivu gradnju. Ovo bi za posljedicu imalo upošljavanje postojeće građevinske operative i dodatne radne snage, što bi svakako doprinijelo privrednom razvoju BiH. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada rezultiralo bi smanjenjem troškova za energiju kako u javnim tako i privatnim budžetima, a sve navedeno doprinijelo bi ekonomskom rastu i ubrzanom razvoju Bosne i Hercegovine.
Kroz niz projekata energetska efikasnost se sprovodi na području zgradarstva Federacije Bosne i Hercegovine. O kojim se projektima radi i kakvi su dosadašnji rezultati?
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prepoznala je energetsku učinkovitost kao podršku održivom ekonomskom razvoju BiH na putu ka EU i stoga je ušla u niz projekata putem kojih ostvaruje taj cilj. Između ostalog, Bosna i Hercegovina se obvezala da će od 2024.godine na godišnjoj razini obnavljati 3% podne površine zgrada koje koriste institucije vlasti površine veće od 250 m². Kroz niz projekata nastojali smo ukazati na benefite poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru javnih zgrada i podržati razvoj skalabilnih modela financiranja energetske učinkovitosti. Zahvaljujući suradnji s financijskim institucijama i organizacijama poput Svjetske banke, KfW, UNDP, GIZ, USAID i Caritas Švicarske uspjeli smo implementirati brojne projekte energetske učinkovitosti u BiH. Rezultati ostvareni kroz projekte Svjetske banke za energetsku učinkovitost u BiH (BEEP i Additional Financing for BEEP) najbolji su primjer dobre sinergije između ministarstva, projektnog tima i financijera jer kroz investiciju od 39.3 miliona KM do sada je obnovljeno 80 javnih zgrada ukupne površine veće od 246.132 m². Time je kreirano 1.963 zelenih radnih mjesta, te je poboljšana ugodnost boravka za više od 476.500 korisnika. Provođenjem aktivnosti u okviru BEEP projekta očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok uštede energije na godišnjoj razini iznose 29.5 milijuna kWh.
Šta se konkretno uradilo na zgradama javnog sektora kroz projekat BEEP?
Procjenjuje se da su zgrade odgovorne za 40% globalne potrošnje energije i 33% emisije stakleničkih plinova. Poboljšanje energetske učinkovitosti neizostavan je dio energetske politike i ciljeva održivog razvoja naše države, a odnosi se prevashodno na sigurnost opskrbe, konkurentnost i zaštitu okoliša. Kroz projekt BEEP smo značajno uspjeli povećati energetske karakteristike ovojnice postojećih zgrada, podići razinu efikasnosti sistema grijanja, hlađenja i ventilacije, zatim povećati efikasnost rasvjete i drugih potrošača električne energije, te doprinijeti racionalnijem upravljanju energijom uspostavljanjem energetskog menadžmenta.
Činjenica je da su dosadašnji rezultati ostvareni kroz projekte izuzetno značajni, međutim, oni imaju svoj kraj. Na konferenciji ste spomenuli i nove načine nastavka projekata. Koji je sljedeći korak?
Vlada FBiH uspostavila je Revolving fond kao financijski mehanizam s ciljem prikupljanja i upravljanja financijskim sredstvima, odnosno mehanizam za održivo financiranje projekata energetske efikasnosti u FBiH, posebno kada su u pitanju javne zgrade, koje će u saradnji sa Federalnim ministarstvom financija implementirati Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Sredstva ovog fonda se koriste za dodjelu zajmova organima uprave sa područja FBiH (federalnim, kantonalnim i gradskim/općinskim organima i javnim ustanovama), u skladu s odobrenim programom utroška kojeg će, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, jednom godišnje donijeti Vlada FBiH. Tako će Revolving fond omogućiti provođenje mjera energetske efikasnosti u javnim objektima u FBiH putem dodjele bespovratnih sredstava i beskamatnih zajmova u budućnosti.
