Dugo je Arktik bio simbol nepristupačnosti – zaleđena regija na kraju svijeta, izvan svakodnevne geopolitike i globalne ekonomije. Danas se ta slika brzo mijenja.
Topljenje leda, nove pomorske rute i ogromni prirodni resursi pretvaraju Arktik u jedno od najvažnijih strateških područja 21. stoljeća, gdje se interesi velikih sila sve otvorenije sudaraju.
Iako se često govori o “borbi za Arktik”, riječ je o mnogo složenijem pitanju – pravnom, ekonomskom, tehnološkom i geopolitičkom u isto vrijeme.
Šta je zapravo Arktik – i čija je to teritorija?
Arktik nije kontinent, poput Antarktika. To je regija oko Sjevernog pola, koju čine Arktički okean, morski led i dijelovi teritorija nekoliko država.
Pet zemalja ima direktan izlaz na Arktički okean: Rusija, Kanada, Sjedinjene Američke Države (Aljaska), Norveška i Danska (preko Grenlanda).
Ove države imaju pravo na teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) do 200 nautičkih milja od obale. Međutim, centralni Arktik i Sjeverni pol nisu ničija teritorija. Upravo tu počinje prava igra.
Gdje se nalaze resursi – i zašto su toliko važni?
Prema procjenama američkog Geološkog zavoda, Arktik sadrži:
-
oko 13 posto neotkrivenih svjetskih rezervi nafte
-
oko 30 posto neotkrivenih rezervi prirodnog gasa
-
značajne količine rijetkih metala i minerala
Ključno je da se većina tih resursa nalazi ispod morskog dna, a ne ispod kopna. To znači da kontrola leda, mora i pristupa ima veću vrijednost od same teritorije.
Za zemlje koje razmišljaju dugoročno o energetskoj sigurnosti, Arktik predstavlja rezervu budućnosti, čak i u svijetu koji se postupno okreće obnovljivim izvorima energije.
Nove pomorske rute mijenjaju globalnu trgovinu
Topljenje arktičkog leda otvara pomorske pravce koji su decenijama bili neprohodni:
-
Sjeverni morski put uz rusku obalu
-
Sjeverozapadni prolaz kroz kanadski arhipelag
Ove rute mogu skratiti put između Evrope i Azije za 30 do 40 posto, što znači niže troškove goriva, kraće vrijeme isporuke i manju zavisnost od uskih grla poput Sueckog kanala.
Ko kontroliše rute, ima prednost u globalnoj trgovini – i mogućnost da nameće pravila prolaska.
Zašto pravila ne rješavaju sve?
Međunarodna pravila, definirana Konvencijom UN-a o pravu mora, omogućavaju državama da zatraže proširenje prava na morsko dno izvan 200 nautičkih milja – ako dokažu da je ono geološki nastavak njihovog kontinenta.
Problem je što se najbogatije geološke strukture ne završavaju uredno na tim linijama.
Najpoznatiji primjer je Lomonosovljev greben, podmorski planinski lanac koji se proteže ispod samog Sjevernog pola. Na njega pravo polažu Rusija, Kanada i Danska (Grenland). Ko dokaže da je greben “njegov”, dobija pravo na resurse ispod njega.
Zašto su ledolomci ključni dio slagalice?
Bez obzira na topljenje leda, Arktik će još decenijama ostati ekstremno područje. Zato su teški ledolomci postali strateški alat.
Ledolomci omogućavaju plovidbu kroz debeli led, zaštitu trgovačkih konvoja, pristup istraživačkim i energetskim lokacijama te vojno i sigurnosno prisustvo.
Nije slučajno da:
-
Rusija ima najveću flotu ledolomaca na svijetu
-
Kanada i SAD ubrzano grade nove, tehnološki napredne brodove
-
Arktik postaje poprište “tihe utrke” u broju i snazi polarnih plovila
Ko ima ledolomce, ima stalno prisustvo – a to je na Arktiku presudno.
Nije rat, ali jeste nadmetanje
Borba za Arktik ne vodi se tenkovima, već naučnim ekspedicijama, pravnim zahtjevima, infrastrukturnim ulaganjima i brodovima koji mogu raditi u ekstremnim uslovima.
Istovremeno, postoji i Arktičko vijeće, forum za saradnju i zaštitu okoliša, ali bez nadležnosti nad vojnom ili sigurnosnom politikom.
Zašto je Arktik važan svima – ne samo velikim silama?
Ono što se dešava na Arktiku utiče na:
-
globalnu energetsku sigurnost
-
svjetsku trgovinu
-
klimatske promjene
-
odnose velikih sila
Zato Arktik više nije “prazna bijela mrlja na karti”, već prostor gdje se prelamaju interesi buduće ekonomije i geopolitike.
U svijetu koji traži nove izvore energije, kraće trgovačke rute i stratešku prednost, posljednji “ničiji” dio Zemlje postaje jedno od najvažnijih bojišta bez metaka – ali s ogromnim ulozima.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
