Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrali su na današnjoj sjednici u drugom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, prema kojem su ukupni prihodi na nivou prethodnih godina i iznose 950 miliona KM.
Prijedlog budžeta utvrdilo je i u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, a pripremilo Ministarstvo finansija i trezora BiH i polazi od Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za period do 2019. godine radi provođenja mjera štednje u institucijama.
Osim funkcioniranja državnih institucija u kapitalnim izdacima predviđeno je izdvajanje sredstava za trajno rješavanje smještaja institucija da bi se smanjila izdvajanja za zakupnine. Za te objekte sredstva će biti osigurana iz klirinškog duga Rusije u visini od oko 22 miliona KM.
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma danas je podržala šest amandmana koje su na tekst Prijedloga zakona o budžetu predložili poslanici Predrag Kožul (HDZBiH), te Dušanka Majkić i Nikola Špirić iz SNSD-a.
Na početku rasprave o budžetu problematizirano je neprisustvo članova Predsjedništva BiH koji je predlagač ovog najznačajnijeg finansijskog dokumenta te je uslijedila petnaestominutna pauza, a potom je otvorena rasprava o budžetu.
Poslanik Stranke demokratske stranke (SDA) Salko Sokolović predložio je nekoliko amandmana kojima bi se osiguralo povećanje budžeta i Globalnog finansijskog okvira za nešto više od 35 miliona KM.
Pojasnio je da se traži povećanje budžeta za 21,8 milion KM Ministarstvu odbrane kako bi plaće vojnicima, podoficirima i oficirima povećale jer, Sokolović tvrdi, da su oni oštećeni prilikom donošenja Zakona o plaćama i naknadama.
Amandmani koji predlaže Sokolović uz podršku kolega iz Kluba Senada Šepića, Sadika Ahmetovića i Šemsudina Mehmedovića te poslanika Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmina Emrića predviđaju i povećanje izdvajanja za energiju i komunalne usluge te izdvajanje sredstava za Memorijalni centar Srebrenica.
Predviđa se i povećanje izdvajanja od tri miliona za kvalitetnije rješavanje graničnih prijelaza, te povećanje izdvajanja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) od 1.750.000 KM također za povećanje plaća policijskim službenima jer su državni službenici plaćeniji od njih.
Šepić i Emrić su pojasnili da postoji opravdana potreba za poboljšanje stanja na graničnim prijelazima i to na prijelazu Tržačka Reštela i Maljevac, a Šepić je još dodao da se ovim amandmanima zapravo traži bolja fiskalna odgovornost.
O ovakvom budžetu, smatra poslanik Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) Zaim Backović, nema potrebe raspravljati jer će biti usvojen onako kako je predložen, dodajući da bez obzira na to treba ukazati na činjenicu da on nije ni razvojni, ne potiče natalitet ili obrazovanje, a u isto vrijeme nema ni uticaja na ono što se događa u entitetima i kantonima.
Problematizirao je i postojanje velikog broja institucija na nivou države, te je zatražio odgovor od nadležnih zašto se neke od institucije ne objedine poput Agencije za antidoping kontrolu i Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja ocjenjujući da treba razmisliti o strukturama u ovim i ostalim institucijama.
No, ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda pozvao je poslanike da ove amandmane ne podrže jer se njima traži povećanje izdvajanja sredstava za institucije, a da to budžetski korisnici nisu ni tražili.
Uz ocjenu da je budžet najsloženiji dokument svake zemlje, pojasnio je da bi usvajanje ovakvih amandmana značilo kršenje Globalnog fiskalnog okvira, ali i kršenje Zakona o Fiskalnom vijeću BiH.
Poslanici će se o ovom dokumentu izjasniti nakon što obave raspravu o svim tačkama dnevnog reda.
