Poljoprivredno-prehrambeni fakultet (PPF) Univerziteta u Sarajevu, 26. septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive.
Uz srdačnu dobrodošlicu doc. dr. Vedada Falana, prodekana PPF-a, na okruglom stolu učestvovalo je pedesetak stručnjaka iz oblasti zemljišta i akademske zajednice, odnosno savjetnika za prostorno planiranje, službenika vladinog i nevladinog sektora, te lokalnih nivoa vlasti, predstavnici kantona i općina.
Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i perspektive u primjeni novog Federalnog zakona o komasacijama, stanje i problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom nivou, promjena namjene i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona i iskustvima u praksi, karta upotrebne vrijednosti zemljišta i njen značaj za prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta – WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje praksi održivog upravljanja zemljištem (SLM), te postojeća legislativa za zemljište i problemi u njenoj implementaciji.
Uz ostale, na okruglom stolu, su govorili: prof. dr. Hamid Čustović (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju), Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog kantona), mr. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur. (Općina Gradačac).
Transfer znanja i cjeloživotno učenje kao imperativ
Pedolog, prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnosti okruglog stola, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, sa sjedištem u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sjedištem u Washingtonu), insistirajući, prije svega, na adekvatnom obrazovanju.
„Ovaj okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja zemljištem. Danas mi je posebno drago što su sa nama predstavnici najznačajnijih institucija kada je riječ o upravljanju zemljištem, kao i brojni predstavnici lokalnih zajednica, koji su sa nama podijelili probleme, iskustva i prijedloge, kako zaštititi, unaprijediti planiranje i održivo upravljati zemljištem, na lokalnom nivou. Ovaj okrugli sto je nastavak naših aktivnosti u okviru FAO-projekta i naš napor da podignemo svijest o zaštiti zemljišta, posebno poljoprivrednog, pri čemu se javlja potreba za kontinuiranom edukacijom, svih aktera u ovoj oblasti.“, ističe prof. dr. Čustović.
WOCAT, ekološki alat u usponu
Prof. dr. Milenko Blesić i doc. dr. Muhamed Bajrić, tokom okruglog stola, predstavili su WOCAT, noviji pristup globalnih konzervacijskih tehnologija, čija je mreža uspostavljena 1992. godine, s ciljem prikupljanja, dokumentiranja, procjene, širenja i primjene znanja o održivom upravljanju zemljištem.
„U bazi WOCAT-a trenutno ima čak oko 1.000 prijavljenih tehnologija i oko 450 SLM-pristupa, s tim da se baza svakodnevno osvježava novim tehnologijama i pristupima. WOCAT, prije svega, ima za cilj poboljšanje zemljišnih resursa i eko-sistema, uključujući tlo, vodu, floru i faunu, odnosno kvalitet života ljudi, kroz dijeljenje, povećanje i korištenje znanja o održivom upravljanju zemljištem. Značajan broj prijavljenih tehnologija WOCAT-a i SLM-pristupa, posebno iz zemalja koje imaju slične klimatske prilike, kakve su i u BiH, bez sumnje, mogu imati primjenu i u našim uslovima. Uvođenjem u praktičnu primjenu tehnologija WOCAT-a i SLM-pristupa u BiH, postojeći trend kontinuirane degradacije zemljišta može biti, u značajnoj mjeri, zaustavljen, a isto tako i već degradirane površine revitalizirane. Kao mjera kroz koju bi se mogli stimulisati primjena tehnologija WOCAT-a i SLM-pristupa u BiH može se riješiti u formi poticaja, koje poljoprivredni proizvođači već dobivaju. Resorna ministarstva, ili odgovorna administracija, koja odlučuju o poticajima, trebala bi takav vid pomoći primarno usmjeravati prema korisnicima koji primjenjuju najefikasnije mjere protiv degradacije zemljišta, a WOCAT to zasigurno jeste.“, kaže doc. dr. Bajrić.
Učesnici bogatiji za razmjenu iskustava s terena
Mr. sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro pripremljene.
„Pun pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito rjeđe imamo priliku da učestvujemo i iznosimo svoje impresije o dešavanjima u našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da se veliki problemi stvaraju zahvaljujući vrlo komplikovanom sistemu BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovanoj legislativi, koja se, uzgred rečeno, na pojedinim dijelovima FBiH ne provodi ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače zakonska, i podzakonska, akta kako im odgovara. Naravno da je do ljudi, ali i do legislative svakako.“, smatra mr. sc. Trako.
Ravno, lider komasacije u BiH
Mr. sc. Marija Proleta, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija.
„Općina Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, te zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu.“, zaključuje mr. sc. Proleta.
Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa BiH, a održan je u okviru FAO/GEF-projekta Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem.
N.P.
