Ekonomija se kreće u ciklusima koji se sastoje od uspona i padova. Jedan takav ciklus se upravo završava – jer je naša, a i svjetska ekonomija u drugom kvartalu 2020. dotakla dno – a novi počinje. To je šansa za Bosnu i Hercegovinu, ako je budemo znali iskoristiti. No, kako sada stvari stoje, navjerovatnije da nećemo.
Piše: Goran Mrkić
BiH će ove godine potonuti u duboku recesiju, a Međunarodni monetarni fond predviđa da će se naša ekonomija smanjiti za 5 procenata. Sama ta činjenica nije sporna, jer će skoro cijeli svijet ove godine doživjeti pad bruto-društvenog proizvoda.
No, zanimljivo je šta će se dešavati u narednim godinama. MMF predviđa za BiH naredne godine rast BDP-a od 3,5 posto. Domaće vlasti su već požurile da kažu da je to dokaz da one poduzimaju dobre poteze koji će nas već naredne godine izvesti iz recesije. No, ništa ne može biti dalje od istine.
Kako sam rekao na početku teksta, ekonomija se kreće u ciklusima koji se ogledaju u usponima i padovima, a koji se dešavaju bez ikakvih intervencija vlasti. Naravno, intervencije vlasti mogu uticati na te cikluse.
Zapajujuće nemiješanje vlasti
Ekonomski rast koji će uslijediti u 2021. i vjerovatno nekoliko narednih godina neće biti posljedica nikakvih intervencija naše vlasti, već prirodno kretanje ekonomije.
Primjera radi, ove godine je mnogim kompanijama bio onemogućen rad, imaju smanjen izvoz, manje primamo doznaka iz inostranstva itd. Kako se svim kompanijama omogući normalan rad, kada se izvoz počne vraćati na staro, kada turizam ponovo oživi, kada nam dijaspora ponovo počne dolaziti i slati više novca… – počet će rasti i naša ekonomija, odnosno BDP.
Rast od oko 3 procenta bh. ekonomije u narednoj godini desit će se prirodno, bez ikakvih intervencija vlasti, kao što se, uostalom, dešavao i u nekoliko prethodnih godina.
No, ono što je važno istaknuti jeste da ova stopa rasta nije dovoljna za BiH, jer naša zemlja spada u nerazvijene ekonomije, što znači da bi trebala imati stopu rasta od minimalno 5-6 procenata da bi se nezaposlenost značajnije smanjila, da bi građani osjetili poboljšanje životnog standarda, da bi se smanjio odlazak ljudi, te da bismo kad-tad uhvatili priključak za razvijenim svijetom, ili barem sa zemljama regiona.
Poređenja radi, Hrvatska i Slovenija imaju oko 3 puta veći BDP od BiH, iako Hrvatska ima samo oko milion stanovnika više, a Slovenija milion stanovnika manje od BiH. To jasno ukazuje da BiH mora imati mnogo veće stope rasta od ove dvije države koje uzimamo za primjer.
Snažan poticaj zemljama EU
No, već sada se može kazati da od ubrzanih stopa rasta u našoj zemlji neće biti ništa, jer vlasti nisu pokazale nikakvu namjeru da poduzmu bile kakve mjere u tom pravcu. Jedina mjera koju najavljuju su fondovi od po stotinjak miliona KM po entitetima kojim bi se trebale subvencionisati kamatne stope na kredite firmama.
Riječ je, naravno, od mizernom iznosu i o mjeri za koju je upitno da li će imati značajniji efekat. Poređenja radi, Evropska komisija prije nekoliko dana je predložila formiranje fonda od 750 milijardi eura za članice EU, od kojih bi 500 milijardi eura bila bespovratna sredstva.
Po tom programu, primjera radi, Hrvatska bi dobila 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijardi eura grantova (koje ne bi vraćala). Uz toliki novac predviđen isključivo ekonomskom razvoju, zemlje EU, uključujući ove u našem susjedstvu, ostvarit će dodatnu prednost nad BiH u svim segmentima.
Ubrzan ekonomski rast susjednih država, prvenstveno Hrvatske i Slovenije, imat će dodatni negativan efekat na BiH. Naime, što je veći ekonomski rast – veća je potražnja za radnicima, kojih ove zemlje odavno nemaju u dovoljnom broju, a ujedno rastu i primanja što privlači ekonomske migrante. To znači da će, vjerovatno, doći do dodatnog odljeva radnika iz BiH ka ovim državama.
Reforme nisu u planu
Osim što nemaju dovoljno novca za pomoć privredi, vlasti u BiH nemaju u planu ni bilo kakve reforme koje bi dovele do rasterećenja privrede, boljeg poslovnog ambijenta i snažnijeg ekonomskog rasta.
Sve olakšice za privedu koje su donošene u posljednje vrijeme odnose se samo na vrijeme trajanja stanja nesreće ili kratak period nakon toga. Nijedna trajna reforma nije u planu.
Dom naroda Parlamenta BiH ovih dana je odbio prijedlog zakona kojim bi se plaćanje PDV-a pomjerilo sa 10. u mjesecu na kraj mjeseca, što bi privrednicima znatno olakšalo poslovanje. O reformi poslovnog ambijenta, čije stanje se najbolje ogleda kroz položaj BiH na listi Doing Business Svjetske banke, niko i ne govori.
U narednom periodu rasterećenje privrede bit će još teže izvodivo jer će se budžeti suočiti s manjkom prihoda i povećanim obavezama za otplatu duga. S druge strane, vlasti neće smjeti posegnuti za smanjenjem plata administraciji jer je njihov rejting i ovako žestoko poljuljan brojnim aferama, a slijede važni izbori ove i 2022. godine.
Izgubljena decenija
Još jedna decenija sporog rasta (1 do 3 posto) znači dodatno zaostajanje BiH za zemljama Evrope i regiona a otvara vrata za još masovniji odlazak stanovništva.
Najveći problem u svemu jeste što vlasti taj spori ekonomski rast predstavljaju kao pozitivan rezultat i uspjeh BiH. Bilo koji rast ispod 5 posto BDP-a godišnje za BiH se ne može smatrati uspjehom.
Ako se ne poduzmu značajne reforme za rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta, pred nama je još jedna izgubljena decenija.
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
