Sjedinjene Američke Države nametnule su prije nekoliko dana nove sankcije Moskvi kojima se, između ostalog, pokušava spriječiti izgradnja dva plinovoda ka Evropi – Sjeverni tok 2 i Turski tok.
Iako se ove sankcije opravdavaju navodnim miješanjem Rusije u izbore u SAD, stručnjaci smatraju da se njihov pravi cilj izbacivanje ruskog plina s evropskoj tržišta kako bi se otvorio prostor za prodaju američkog tečnog prirodnog plina (LNG), piše BiznisInfo.
Prva isporuka američkog LNG-a Centralnoj Evropi desila se 7. juna ove godine, kada je brod s plinom doplovio u Poljsku.
– Izvoz LNG-a pomoći će otvaranju novih radnih mjesta u SAD, dovesti do nižih cijena energije našim partnerima u inostranstvu i doprinijeti energetskoj sigurnosti Evrope, navedeno je tom prilikom na stranici američkog State Departmenta.
Nama najbliži terminal za tečni prirodni gas nalazit će se u Hrvatskoj, tačnije na Krku. Američki predsjednik Donald Tramp je prilikom nedavne posjete Poljskoj, kada se sastao i s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, pohvalio ovaj projekt i rekao da on može pružiti energetsku sigurnost zemljama Centralne i Istočne Evrope. Ovaj terminal trebao bi biti pušten u rad u naredne dvije godine.
No, kako sada stvari stoje, američke sankcije otežat će gradnju ruskih plinovoda ali vjerovatno neće zaustaviti ove projekte. Naime, sankcije je usvojio američki Kongres a predsjednik Donald Tramp ih je potpisao, iako im se oštro protivi.
Sprovođenje ovog zakona je u nadležnosti predsjednikove administracije i mnogi vjeruju da ona neće poduzimati drastične mjere protiv Rusije i evropskih kompanija na polju energije. Time će se omogućiti da dva velika projekta Gazproma ipak budu sagrađena, iako uz višu cijenu i s određenim kašnjenjem.
Moskva, koja je ovisna od prihodima od nafte i plina, vidi dva nova plinovoda ka Njemačkoj i Turskoj – Sjeverni tok 2 i Turski tok – kao ključne projekte kojima će povećati svoj tržišni udio u Evropi. No, Gazprom se boji da bi se zapadni partneri s kojima sarađuju na ovim projektima mogli prepasti američkih sankcija.
Ruski gigant je već poduzeo korake da umanji uticaj sankcija. Između ostalog, ubrzano je polaganje cijevi ispod Crnog mora u sklopu projekta Turski tok, gdje je izvođač radova švicarska komapnija Allseas Group.
Sjeverni tok 2 i Turski tok zaobilaze Ukrajinu, ali ako budu kasno pušteni u upotrebu, Gazprom će morati nastaviti koristiti plinovod kroz Ukrajinu i možda će morati plaćati višu cijenu transporta.
Evropska unija protivi se novim američkim sankcijama Moskvi. EU je navela da je spremna na osvetu Vašingtonu ako ne dobije uvjeravanja da evropske kompanije koje učestvuju u novim energetskim projektima neće biti sankcionisane.
Pet kompanija iz Zapadne Evrope investira u Sjeverni tok 2 – Wintershall i Uniper iz Njemačke, OMV Austrija, potom britansko-holanski Shell i francuski Engie. Iz ovih kompanija su rekli da je još rano da procjene uticaj sankcija. Ove kompanije zasad ostaju pri namjeri da osiguraju svaka po 950 miliona eura za finansiranje Sjevernog toka 2 koji je dug 1.225 kilometara.
Iako predsjednik Tramp pokušava promovisati izvoz američog tečnog prirodnog gasa u Evropu kao konkurenciju ruskom plinu, on je nije želio nove sankcije Moskvi s kojom želi graditi bolje odnose. Evropski zvaničnici smatraju da će Trampova administracija, kroz primjenu, znatno umanjiti uticaj sankcija kako bi ovi projekti ipak bili sagrađeni.
No, novi zakon će otežati Gazpromu osiguranje novca za plinovode. Odnosi Gazproma sa partnerima, izvođačima radova, dobavljačima itd. su veoma komplikovani. Oni će sada svi tražiti premiju rizika, što će povećati cijenu izgradnje, smatraju stručnjaci.
Rate po kojima zapadni partneri kreditiraju Gazprom su već sada više od tržišnih, zbog političkog rizika koji nosi partnerstvo s ruskom kompanijom, a taj će se rizik sada dodatno povećati.
Glasnogovornik Sjevernog toka 2 rekao je da više od 200 ne-ruskih kompanija iz 17 zemalja, uglavnom evropskih, učestvuje u izgradnji plinovoda.
Kada je riječ o Turskom toku, još nije poznato koje će se sve zemlje napajati plinom iz njega. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom nedavne posjete Turskoj rekao je da njegova zemlja želi biti dio projekta.
BiH trenutno dobija ruski plin preko Ukrajine i Srbije, što znači da je Turski tok alternativa i za našu zemlju u slučaju obustavljanja transporta preko Ukrajine.
(Autor: BiznisInfo)
