Masovni odlazak hrvatskih građana u inostranstvo podstakao je dva ozbiljna procesa na tržištu rada – jedan je da je došlo do rasta plata, a drugi da se tržište znatnije otvorilo starijim radnicima, prenosi Večernji list.
Prosječne plate se kreću oko 6.500 kuna neto, s tim što Zagrepčani zarađuju oko 1.000 kuna više, a stanovnici siromašnijih županija u prosjeku oko 1.000 kuna manje (jedan euro je 7,4 kune).
Svaki drugi zaposleni plaćen je manje od 5.595 kuna, a svaki četvrti donosi kući manje od 4.252 kune.
Početak rasta plata poklapa se sa završetkom recesije i pocetkom oporavka 2014. godine, ali Zvonimir Savić, analiticar Hrvatske privredne komore, upozorava da je rast plata u Hrvatskoj, naročito posljednjih godina, niži od rasta koji bilježi većina tranzicionih zemalja.
Veće bruto plate od Hrvatske imaju Slovenija, Estonija i Ceška, a granicu od hiljadu eura bruto, prema podacima za 2018. godinu, preskočile su Poljska, Mađarska, Slovačka i Litvanija.
Većina tranzicionih zemalja suočila se s ozbiljnim migracijama na koje je Rumunija, odgovorila povećanjem plata za 54 odsto u dvije godine te se i ona približila iznosu od hiljadu eura.
Rumuni su najviše povećali plate ljekara pa sad i hrvatski zdravstveni sindikati traže više nego što je Vlada namijenila javnom sektoru, prenosi list.
U posljednjih godinu dana, od značajnijih djelatnosti i sektora, najbrži rast plata – oko pet posto zabilježen je upravo u zdravstvu, gdje je dosta prekovremenih sati i prosječna plata iznosi 8.413 kuna, trgovini, proizvodnji namještaja, proizvodnji tekstila i finansijskom sektoru.
Prerađivačka industrija povećala je plate oko dva odsto, prehrambena industrija oko jedan posto, dok su u farmaciji primanja smanjena dva odsto.
Najveći pad plata na godišnjem nivou zabilježen je u proizvodnji ostalih prevoznih sredstava i niskogradnji – oko pet odsto.
