Fiskalno vijeće BiH se dogovorilo da će povećati akcize na naftu i naftne derivate da bi omogućili nastavak izgradnje koridora 5-C i usmjerili dodatna sredstva za puteve. Ovo je definirano kao jedna od prethodnih mjera koju je neophodno ispuniti u okviru prvog pregleda po proširenom aranžmanu (EFF) čime bi se oslobodila druga tranša kredita oko 155 miliona KM – izjavio je za Fenu rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisco Parodi.
Naveo je da su vlasti i osoblje MMF-a postigli dogovor u vezi s nekoliko prethodnih mjera neophodnih za zaključenje prvog pregleda po EFF-u. Te mjere, kako je napomenuo, ne samo da će rezultirati oslobađanjem druge tranše, već, što je i najvažnije, bit će od koristi za BiH i pomoći će u povećanju rasta i otvaranju novih radnih mjesta.
– Prvo, tri prethodne mjere su se odnosile na usvajanje budžeta za 2017. institucija BiH i entiteta. Ovi budžeti su u potpunosti finansirani, povećavaju efektivnost vlasti, i preusmjeravaju resurse od tekuće potrošnje ka prijeko potrebnim javnim investicijama u infrastrukturu. Ovi budžeti također imaju i stroga ograničenja na ukupne izdatke za plaće, jer u srednjem roku potrošnju na plaće treba smanjiti kako bi se oslobodilo više resursa za investicije. Pored toga, institucije BiH su se također obavezale da u Vijeću ministra usvoje odluku koja nameće daljnje kontrole na novo zapošljavanje, što je posebna prethodna mjera koja još nije ispunjena – naveo je Parodi.
Drugo, kako je dodao Parodi, vlasti RS-a su usvojile izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, što također predstavlja prethodnu mjeru. Izmjenama se postiže usaglašavanje ovog zakona sa Zakonom o porezu na dobit u FBiH. Parodi je napomenuo da je usaglašavanje regulative ovdje važno jer višestruka pravila i nedosljedna regulativa tjera investitore koji bi otvarali radna mjesta u cijeloj BiH. Izmjenama su, dodao je Parodi, također pojednostavljena pravila, olakšana njihova primjena, što pomaže smanjenju porezne evazije.
– Treće, vlasti su se obavezale na povećanje akcize na naftne proizvode uključujući tečni naftni gas i biogorivo za 15 feninga po litru. Ova prethodna mjera nije ispunjena. Dodatni prihodi prikupljeni po ovom osnovu bi se usmjeravali ka entitetskim preduzećima za autoputeve i puteve da bi se osiguralo dostatno finansiranje za projekte izgradnje autocesta, koji opet predstavljaju najveće projekte javnih investicija u zemlji i od ključne važnosti su za podsticanje rasta – kazao je Parodi.
Četvrto, kako je dodao, vlasti Federacije su se obavezale da će potpisati ugovore s međunarodnim savjetnicima za provođenje operativne i finansijske dubinske analize (due diligence) za BH Telecom i HT Mostar radi restrukturiranja i/ili prodaje dionica. Cilj ove mjere je da se poboljša efikasnost i profitabilnost ovih dviju kompanija. Ova prethodna mjera, kazao je Parodi, još nije ispunjena.
– Konačno, vlasti su se obavezale i na prethodne mjere u pogledu usvajanja novih entitetskih zakona o bankama, zatim izmjena i dopuna entitetskih zakona o Agenciji za bankarstvo, te izmjena i dopuna zakona o osiguranju depozita u BiH. Ovo je veoma ambiciozan poduhvat i zadovoljan sam što je Narodna skupština Republike Srpske već usvojila novi Zakon o bankama i izmjene i dopune Zakona o Agenciji za bankarstvo. Očekujemo da će Parlament Federacije i parlament na državnom nivou u narednim sedmicama usvojiti regulativu koja se na njih odnosi. Ovaj cjelokupan set zakonske regulative će voditi ka modernijem bankarskom sektoru, i što je najvažnije, sigurnijim bankama. Jači finansijski sektor ne samo da će nastaviti da gradi povjerenje stanovništva u deponovanje novca u bankama, nego će podržati i aktivnosti privatnog sektora i preduzetništvo – dodao je Parodi.
Izrazio je uvjerenje da je implementacija ovih mjera veoma važna jer će biti od dugoročne koristi za BiH. Osnažit će ekonomiju i stvoriti uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, naglasio je.
– Čim preostale prethodne mjere budu ispunjene osoblje MMF-a će dostaviti svoje preporuke za zaključivanje prvog pregleda – istakao je Parodi.
Podsjetio je da druga tranša iznosi oko 155 miliona KM, od kojih se 2/3 odnosi na Federaciju BiH, a 1/3 na Republiku Srpsku.
– Likvidnost budžeta ne zavisi samo od sredstava MMF-a nego i od drugih izvora finansiranja, kao što su npr. naplata prihoda te domaće finansiranje – dodao je Parodi.
