Izvoz drvne industrije i šumarstva Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu iznosio je 985 miliona KM i smanjen je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio milijardu i 111 miliona KM, dok je uvoz iznosio 425 miliona KM, što je također manje u odnosu na prvih šest mjeseci lani kada je iznosio 452 miliona KM, istaknuto je na sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH.
Konstatovano je da je u prvom polugodištu evidentan pad izvoza svih grupa proizvoda, izuzev namještaja od drveta i drvenih montažnih kuća, kao i da je rast izvoza šumskih drvnih sortimenata zaustavljen Odlukom o privremenoj zabrani izvoza koja je bila na snazi sve do 31. jula.
Najznačajnija izvozna tržišta bila su Njemačka (196 miliona KM ), Hrvatska (132 miliona KM), Italija (83 miliona KM), Srbija (71 milion KM) i Austrija (45 miliona KM), prenosi BHRT.
Uvoz svih grupa proizvoda je u padu u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isti period prošle godine, osim namještaja od drveta, dok se najviše uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske i Češke.
Najvažnije aktivnosti u budućem radu Asocijacije, kako je rečeno na sjednici, odnose se na zalaganje da se što prije donese odluka o zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata radi sigurnog snabdijevanja sirovinom domaćih prerađivačkih kapaciteta.
Zaključeno je da je neophodna diversifikacija izvoznih tržišta, odnosno iznalaženje novih tržišta, zbog situacije na tradicionalnim izvoznim tržištima, te su usvojene smijernice za internacionalizaciju u sklopu komorskih aktivnosti za naredni period.
U narednih pet godina poseban fokus će biti na cirkularnoj i zelenoj ekonomiji, a Komora već implementira nekoliko projekata iz ove oblasti.
Na sjednici je istaknuta i važnost uvođenja relevantnih standarda zbog sve veće internacionalizacije i tržišne konkurencije, te neophodnost da se što prije definišu koraci ka uvođenju “zelenog certifikata”, budući da se kompanije iz drvne industrije sve više susreću sa zahtjevima svojih inostranih kupaca.
Kompanije iz BiH, kako je zaključeno na sjednici, lako se prilagođavaju zahtjevima tržišta, fleksibilne su i nude veliki broj proizvoda, što ih čini vrlo prepoznatljivim na inostranom tržištu.
Evidentna je sve veća potreba za optimizacijom proizvodnje, digitalizacijom, uvođenjem modela zelene ekonomije u cilju smanjenja troškova, podizanja kvaliteta, ispunjavanja zahtjeva i zadržavanja unutar međunarodnih lanaca vrijednosti.
