S obzirom na to da je Internet revolucija sa sobom donijela i mogućnost rada od kuće za brojne zaposlene, poslodavci su bili jako zainteresovani za posljedice ovakvog načina poslovanja, što objašnjava veliki broj studija o ovom fenomenu.
Rad od kuće posebno se raširio izbijanjem pandemije koronavirusa 2020. godine, pa su brojne firme širom svijeta u potpunosti ili djelimično uvele ovu praksu.
Brojne studije na temu rada od kuće su pokazale da uprkos brojnim očiglednim prednostima za radnike, taj način organizacije posla negativno utiče na pojedine aspekte radnog procesa.
Iako je povećana produktivnost, ono što se gubi radom od kuće je kreativnost i timska kohezija.
Ukoliko ljudi rade u istoj prostoriji, velika je šansa da će pričati o zadacima i problemima na kojima rade i na taj način potencijalno doći do zajedničkih i kreativnih rješenja.
Steve Jobs, preminuli vlasnik kompanije Apple, snažno se protivio radu od kuće, upravo zbog potrebe da radnici budu posvećeni kompaniji i zajednički rade na problemima.
IBM, čuvena tehnološka kompanija, među prvima je omogućila zaposlenima da rade od kuće, a 2009. godine čak 40 posto zaposlenih u ovoj kompaniji koristilo je tu mogućnost. IBM je 2017. godine objavio da želi da se zaposleni vrate u kancelarije kako bi povećali kreativnost i poboljšali komunikaciju.
Još jedna negativna strana rada od kuće jeste usamljenost, a ona može biti problematična jer utiče i na pad motivacije. Ne postoji šansa za spontanim razgovorom sa kolegama, a zaposleni su ograničeni na fizički kontakt sa ljudima iz njihovog okruženja.
Takođe, teže je za menadžere i nadređene da nadgledaju i ocjenjuju produktivnost svojih radnika, a ukoliko se komunikacija ograniči samo na mejlove i poruke, javljaju se tipični problemi u elektronskoj komunikaciji – nesporazumi i pogrešno tumačenje tona komunikacije.
Takođe, zaposlenima je teže da naprave balans između radnog i slobodnog vremena, upravo zbog činjenice da se sve odvija u istom prostoru, a često je i sama produktnost dovedena u pitanje – ako vas ukućani stalno prekidaju i nemate adekvatno radno mjesto u svom domu, kancelarija je definitivno bolji izbor.
Šta je neophodno da bi rad od kuće bio uspješan
COVID-19 će pokazati šta se dobija, a šta gubi radom od kuće, što može da ima široke implikacije za budućnost organizacije poslovanja pojedinih kompanija. Pošto je izvjesno da će brojni zaposleni narednih sedmica morati da rade od kuće, važno je imati na umu šta može olakšati ovaj prelaz.
Prvenstveno je važno odrediti šta će tačno biti “radno mjesto” u vašem domu, što ne mora nužno biti posebna prostorija (gotovo neizvodljivo u manjim stanovima), ali je važno zbog mentalnog fokusa.
Važno je ustanoviti rutinu i tačne radne sate, kako bi se izbjeglo spajanje privatnog i radnog vremena. To što radimo od kuće ne znači da smo konstantno dostupni, ali je lako ovo zaboraviti ako vam je lični prostor ujedno i radni.
Takođe, potrebno je praviti pauze i kretati se, obezbijediti stabilan WiFi, kao i jasno naglasiti ukućanima kada tačno radite i da to nije vrijeme kada treba od vas da očekuju pomoć.
Kako bi se izbjegla usamljenost, ali i loša komunikacija, važno je ustanoviti redovne brifinge i online sastanke, a dobra opcija su brojne aplikacije poput Zoom i Go To Meeting.
Rad od kuće očigledno nije opcija za veliki broj poslodavaca i zaposlenih, ali je dio lične odgovornosti smanjiti šanse za prenošenje virusa kroz smanjen kontakt sa ljudima.
Investitor.me/Talas.rs