Kompanije se utrkuju da razviju najbrže ili najveće 5G mreže. Države se natječu da budu prve koje će u potpunosti implementirati 5G na cijeloj teritoriji, zbog mnogih revolucionarnih inovacija za koje stručnjaci predviđaju da će biti omogućene.
Naprimjer, automobili koji sami voze samo su jedna od mnogih potencijalnih primjena 5G-a. Tu su i operacije na daljinu, pametni gradovi, automatizirane fabrike…
Tri glavne razlike između 4G i 5G su veća brzine, veća pojasna širina i manja “latencija” ili vrijeme kašnjenja u komunikaciji između uređaja. No, razvoj 5G zahtijeva izgradnju puno nove infrastrukture i milijarde dolara godišnjih ulaganja.
Brzina
Brzina je jedan od najočekivanijih elemenata mreže nove generacije. Očekuje se da će 5G biti gotovo 100 puta brža od 4G. Sa takvim brzinama, mogli biste skinuti dvosatni film u manje od 10 sekundi, proces koji traje oko sedam minuta na 4G.
Velike brzine imaju očite potrošačke aplikacije, uključujući streaming filmova i preuzimanje aplikacija, ali bit će važne i u mnogim drugim oblastima. Stručnjaci za proizvodnju navode mogućnost postavljanja video kamera u tvornicu te vrlo brzo prikupljanje i analiziranje ogromne količine snimaka za praćenje kvalitete proizvoda u stvarnom vremenu.
Te su brzine moguće jer je većina 5G mreža izgrađena na visokofrekventnim talasima, poznatim i kao visokopojasni spektar. Veće frekvencije mogu prenijeti puno više podataka, puno brže nego na 4G.
Ali signali koji putuju visokopojasnim spektrom ne mogu putovati jako daleko i teško se probijaju kroz zidove, prozore i druge tvrde površine. To nije baš prikladno ako želimo da pametni telefoni koje nosimo svuda sa sobom i dalje rade dok izlazimo iz gradskog prevoza, idemo niz ulicu i ulazimo u ured.
Da bi se nadomjestili ti nedostaci, kompanije koje uvode visokopojasne 5G mreže instaliraju veliki broj malih ćelija (otprilike veličine kutija za pizze) na stubove ulične rasvjete, zidove ili gradske kule, često u relativno maloj blizini.
Iz tog razloga, većina kompanija uvodi 5G u jedan po jedan grad – da bi mreža funkcionirala grad mora biti pun tih malih ćelija. Vjerovatno je i da će mnoge zgrade dobiti vlastita mjesta za 5G ćelije kako bi se osigurale mrežne funkcije unutar objekata.
Kapacitet
Svi smo doživjeli onaj frustrirajući trenutak kada ste na relativno malom području s gomilom ljudi – na koncertu, sportskom stadionu ili aerodromu tokom sezone godišnjih odmora.
Previše uređaja koji pokušavaju koristiti mrežu na jednom mjestu može uzrokovati zagušenje. Mrežna infrastruktura jednostavno se ne može nositi s masovnim brojem uređaja, što dovodi do sporije brzine podataka i dužeg zaostajanja s preuzimanjem.
Očekuje se da će 5G riješiti to pitanje. Očekuje se da će mreža nove generacije imati znatno veći kapacitet od 4G. To će značiti bolju vezu za svačije telefone. Omogućit će spajanje puno, puno više uređaja na jednu mrežu. Stručnjaci uspoređuju 5G mrežu s novom i poboljšanom autocestom s više traka.
Ovaj element mogao bi stvoriti povećanu pojasnu širinu za eru u koju čovječanstvo ulazi, a to je “internet stvari”. Ovaj pojam predstavlja povezivanje svih uređaja s internetom, poput četkica za zube, kuhinjskih aparata, uličnih svjetiljki i još mnogo toga.
Kašnjenje
Postoji mala, ali značajna razlika između brzine i kašnjenja (latencije). Brzina je količina vremena koja je potrebna vašem telefonu za preuzimanje sadržaja web stranice.
Latencija je vrijeme između slanja teksta na prijateljev telefon i kad njegov telefon registrira da je primio novu poruku. Iako se kašnjenje mjeri u milisekundama, sve te milisekunde zbrajaju se pri slanju i primanju ogromnih paketa informacija u složenim situacijama, kao što su videozapisi ili podaci o samovozećem automobilu.
Latencija je već veoma niska kod 4G, ali će kod 5G biti bukvalno neutralisana. To će biti dobro za nove inovacije kao što su igre na daljinu u stvarnom vremenu – ljudi u raznim dijelovima svijeta koji koriste bežične internetske uređaje moći će igrati jednu igru i svi istovremeno biti na potpuno istoj stranici.
Ova tehnologija će biti ključna, naprimjer, za samovozeće automobile koji će morati preko Interneta slati signale o svom okruženju na glavni računar, a koji će analizirati situaciju i vratiti signale u automobil s daljim instrukcijama za vožnju.
Da bi se osigurala sigurnost ličnih vozila (i njihovih putnika) ta komunikacija mora biti bez kašnjenja.
Pouzdanost
Dakle, ogromne brzine, kapacitet i niska kašnjenja, oslanjaju se na visokopojasni spektar 5G-a. No, kako smo već rekli, spektar visokog opsega, s malim područjima pokrivanja, nije baš pouzdan.
Čak i u gradovima u kojima kompanije kažu da su uvele 5G, može biti teško ostati povezani s mrežom na vašem smartphoneu. Vjerovatno će se još dugo vremena, čak i nakon što uređaji koji podržavaju 5G mrežu postanu široko prisutni, koristiti mješavina 4G i 5G.
Kad se nalazite u blizini 5G tornja, vaš će se uređaj povezati i pristupiti velikim brzinama. Ako niste blizu, vaš će se uređaj vratiti na rad na 4G.
BiznisInfo.ba
