Deset najvrednijih hrvatskih kompanija u ovom trenutku, prema podacima Zagrebačke burze, vrijedi čak 142 milijarde kuna. Drugim riječima, deset najvećih hrvatskih kompanija vrednije je od cijelog državnog budžeta.
Vrijednost neke kompanije po kriteriju tržišne kapitalizacije računa se kao zbroj vrijednosti svih izdanih dionica po njihovoj vrijednosti na berzi, od čega se odbije vrijednost dionica koje drži sama kompanija, tzv. trezorske dionice, piše tportal.
Portal donosi listu hrvatskih kompanija koje vrijede najviše.
- Ina
Ina je već godinama najvrednija hrvatska kompanija čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Njena vrijednost na kraju polugodišta iznosila je 32,5 milijardi kuna.
Upravo se zbog te cifre može nagađati da mađarski suvlasnik MOL, koji drži oko pola dionica, od Vlade traži 15 milijardi kuna za otkup. Ina je ujedno jedna od najvećih hrvatskih kompanija po kriteriju ukupnog prihoda i zaposlenosti, bok uz bok gigantima poput Agrokora i HEP-a.
- Zagrebačka banka
Najveća domaća banka je druga najvrednija kompanija u Hrvatskoj s tržišnom vrijednošću od gotovo 15 milijardi kuna.
Banka u vlasništvu talijanske grupacije Unicredit u Hrvatskoj posluje s 60.000 korporativnih klijenata i 1,3 miliona građana – sama drži oko petine tržišta.
3. Hrvatski Telekom
Treće mjesto na postolju najvrednijih kompanija zauzima Hrvatski Telekom, najveći hrvatski telekom operater. Kompanija vrijedi tek nešto manje od 15 milijardi kuna. S godišnjim prihodom višim od šest milijardi kuna, dobiti višom od milijardu kuna, 3600 zaposlenih te svojim brojnim dobavljačima i povezanim subjektima, HT ima velik efekt na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju.
HT je i prva kompanija u Hrvatskoj po iznosu novostvorene vrijednosti, odnosno dohotka za zaposlene, vlasnike i državu u razdoblju od 2011. do 2015.
- Privredna banka Zagreb
Druga banka u pet najvrednijih je PBZ, koji je po svim pokazateljima tek nešto malo manji od Zagrebačke banke. PBZ na berzi vrijedi 14,3 milijarde kuna, a većina njegovih dionica pripada talijanskoj bankovnoj grupaciji Intesa.
Banka je lani poslovala s prihodom nešto višim od četiri milijarde kuna i dobiti od 1,6 milijardi kuna.
- Adris grupa
Rovinjsku Adris grupu sačinjavaju Croatia osiguranje, Cromaris, Abilia, Adria Resort te hotelijerska kuća Maistra. Adrisove dionice vrijede 13,8 milijardi kuna, a većinu drži trenutni predsjednik Ante Vlahović.
Ukupni prihodi Adrisa lani su rasli 14 posto te su dosegli 1,1 milijardu kuna, a temeljni biznisi grupe su osiguranje, uzgoj ribe i turizam.
- Janaf
Prvih pet najvrednijih kompanija u prosjeku vrijedi po 15 milijardi kuna, a na šestom mjestu dolazi do većeg pada. Na njemu se smjestio Janaf, koji vrijedi ‘tek’ 5,7 milijardi kuna. Transport nafte i plina dobar je biznis, što dokazuje i ova kompanija koja je u protekle dvije godine ostvarila najbolje rezultate u istoriji.
Godišnji prihodi popeli su se blizu nivoa od 800 miliona kuna, uz dobit koja je lani premašila iznos od 350 miliona kuna. Većinski vlasnik Janafa je država.
- Valamar Riviera
Valamar Riviera drži šesto mjesto s vrijednošću od 5,6 milijardi kuna.
Riječ je o turističkom divu koji je već objavio da će samo iduće godine uložiti 700 miliona kuna u svoje poslovanje.
Kompanija zapošljava 2600 ljudi.
- Plava laguna
Osma najvrednija kompanija je hotelijerska kuća Plava laguna koja vrijedi oko 3,4 milijarde kuna.
Ona je lani poslovala s prihodima višim od pola milijarde kuna i dobiti od gotovo 114 miliona kuna. Kompanija zapošljava tek nešto manje od hiljadu ljudi.
- Atlantic grupa
Atlantic grupa u vlasništvu poduzetnika Emila Tedeschija vrijedi gotovo 2,8 milijardi kuna. Kompanija je nedavno prodala dvije svoje tvornice za 200 miliona kuna te ima nešto lošije poslovne rezultate zbog krize u Agrokoru.
Prihodi su im lani pali pet posto, na tek nešto više od pet milijardi kuna, dok su poslovali s dobiti od 132 miliona kuna.
- Podravka
Koprivnički prehrambeni div Podravka prema Zagrebačkoj burzi vrijedi tek nešto više od dvije milijardi kuna. Kompanija je nedavno u Koprivnici otvorila pogon vrijedan pola milijarde kuna.
Prihodi su im lani skočili za nemalih 15 posto i to ponajviše jer su u rezultate prvi put od preuzimanja uključeni podaci slovenskog Žita.
Tportal / BiznisInfo
