Jučer je u Courtyard by Mariott hotelu održana prva konferencija za žene u održivosti u Bosni i Hercegovini.
BiH kompanije po održivosti rame uz rame europskim
Kako je istaknula osnivačica Women in Adria, Ivana Matić, nakon hrvatske konferencije, odlučili smo se i na BiH verziju jer smo primijetili da se u Bosni i Hercegovini jako puno priča o održivosti iako ne postoji regulativa kao u EU. “S obzirom na izvoznu orijentiranost, implementacija održivih praksi je poslovna nužnost za BiH kompanije, bez obzira što ne postoji lokalna regulativa kao u EU”
Održiva i neodrživa istina?
Konferenciju je otvorila Jelena Čačulović, direktorica u obiteljskoj tvrtci Weltplast koja je vodeći prerađivač polimernih materijala (proizvodnja plastičnih vrećica) u regiji i posluje na 18 tržišta.
Jedan su od rijetkih proizvođača koji računaju sva 3 stupa održivosti što im daje veliko povjerenje kod stranih partnera. Nefinancijski izvještaj smatra krunom održivosti, kao što je i financijski izvještaj kruna poslovanja svake kompanije.
Sve što izađe iz Weltplastove proizvodnje se može vratiti i 100% reciklirati. Od 1989. imaju pogon reciklaže i zbog toga imaju zatvoreni krug što im daje na konkurentnosti i ističe ih od drugih proizvođača te ih čini pionirima održivosti. Smatra to neodrživom istinom jer da vrate sve proizvode sa svih 18 tržišta to bi izazvalo velike troškove što nije održivo. To prakticiraju samo na BiH tržištu gdje je to logistički moguće izvesti. Neodrživa istina je ipak održiva na globalnom nivou jer njihovi kupci mogu te vrećice reciklirati na svom lokalnom tržištu.
Održivom istinom smatra samo jasno definirane procese proizvodnje iza kojih kompanija stoji i može mjeriti svoj ugljični otisak. Stoga poručuje da ako ne možete stajati iza svojih brojki nemojte niti izvještavati o njima.
Smatra da se ulaganje u održivost isplati dugoročno, a onaj tko želi kratkoročno profitirati na žalost neće biti zadovoljan.
Vilma Tunjić Juzbašić, direktorica održivosti u Fondaciji Mozaik je skrenula pozornost na činjenicu kako je bacanje hrane rizik neodrživo i kako postoje bolji načini zbrinjavanja hrane.
BiH predvodnik održive proizvodnje carbon black-a
Hanadi Džabić, direktorica RCB Nanotehnologija d.o.o. je ekonomistica koja je svoju karijeru u održivost počela u Njemačkoj uvidjevši važnost ovog područja. Njena kompanija prva je u oblasti cirkularne ekonomije u BiH, a bave se proizvodnjom industrijskog čađa (carbon black). Svjetska potražnja za industrijskim čađem je 15 miliona tona od čega se 70% koristi za proizvodnju guma, a ostatak za proizvodnju tehničkih gumenih proizvoda (npr. brtve, profilirani dijelovi, prigušivači vibracija) i kao osnovna sirovina u proizvodnji plastike, tonera, premaza i tinte. S obzirom električni automobili brže troše automobilske gume, potražnja jako raste.
Tradicionalni način proizvodnje industrijskog čađa spaljivanjem nafte uzrokuje veliku emisiju CO2. Njena kompanije nudi model proizvodnje od starih automobilskih guma te se na taj način “zatvara krug” i ne onečišćuje okoliš.
Trenutno imaju 40 uposlenih, a do kraja godine ta brojka će ići do 200 radnika različitih profila. Smatra da biznis ne može bez održivosti jer dugoročno biznis neće imati kome prodavati proizvod koji nije održiv.
Aida Salkić, vlasnica je agencije za odnose s javnošću Beyond i posebnu pažnju posvećuje komuniciranju održivosti. Smatra da S dio (social) odavno postoji u BiH kompanijama i sad je doživio nadogradnju te uključuje i rodnu ravnopravnost i tu vidi priliku za komunikatore da zaista identificiraju svoje dobre prakse i komuniciraju ih.
Smatra da je odgovorna komunikacija neophodna ne samo da podržava održivi razvoj za kompanije, zajednice i društvo, već utječe i na ciljne grupe potrošača/klijenata tih kompanija. Direktne taktike promocije smatraju se zastarjelim, a javnost traži pravu vrijednost i iskustva, prenesen kroz primjere ili priče trećeg lica.
Istaknula je primjer brenda poduzetnice Sleep week koji u proizvodnji pidžama koristi svilu koja nastaje od narančine kore. Nabavlja ga iz inozemstva, a najavila je NFC label koji isključuje papirnatu etiketu. Na BiH tržištu imamo i novu platformu www.esgkorisno.ba namijenjenu svima koji žele razumjeti ESG teme.
G dio ESG-a odavno postoji u BiH kompanijama
Sanela Karić, članica Nadzornog odbora u Adriatic metals fokus je u svom izlaganju stavila na G segment (governance). U sferu ESG-a je ušla prije 2 godine te je shvatila da to moramo preuzeti iz naše bliske prošlosti koja nije tako daleko kada su neke tvrtke su imale svoje ambulante, vrtić i edukacije. Smatra da su naši propisi dobri, samo ih je teško implementirati na ovoliko nivoa vlasti koliko ih imamo. Ipak vjeruje da se velike investicije mogu realizirati i zaživjeti.
Zašto se pridružila timu Adriatic metala? Zbog utjecaja koji taj projekt može imati na lokalnu zajednicu s kojom se konstantno mora raditi.
Klimatske promjene nas tjeraju da mislimo na budućnost naše djece
Alma Hadžiabdić je kao uvod u panel raspravu istaknula klimatske promjene koje potiču ESG regulativu. Klimatske promjene i CO2 emisije ne događaju se danas već od početka 20. stoljeća i efekat se osjeća kumulativno i osjetit će ga generacije koje dolaze iza nas. Razlika u temperaturi između ledenog doba i doba u kojem mi živimo je samo 6 stepeni, što čini ogromnu razliku u životu na ovoj planeti. Po Pariškom ugovoru je cilj da se nivo zagrijavanja svede ispod 2 stepena.
Ivona Zametica iz Raiffeisen banke Sarajevo je istaknula bankarski sektor kao katalizator ESG promjena u Europi i Bosni i Hercegovini. Zbog EU kandidature, banke u BiH u roku od godine dana moraju zadovoljiti iste standarde i principe kao i banke koje posluju u EU. Već jesu uveli mnoge zelene proizvode za klijente koji im nose niže troškove financiranja. Osim niže kamatne stope, ove kreditne linije nude i određene subvencije (do 15%) ukoliko se dokaže da je financirano nešto što smanjuje ugljični otisak.
Adna Džananović iz Konzuma dodala je da već treću godinu pripremaju izvještaj o održivosti u sklopu Grupnog izvještaja gdje se njihovi podaci jasno vide. Na nivou Grupe, do 2040 .postavili su si cilj da ostvare ravnopravnu zastupljenost žena na svim vodećim pozicijama. Prošle godine uradili su kompletnu analizu klimatskih rizika i do 2040. žele ostvariti 0-tu emisiju za neproizvodne kompanije u Grupi.
Zerina Čokalović iz Vispaka navela je da su implementirali ISO standarde koji su fokusirani na održivost. U marketinškim kampanjama nastoje educirati potrošače o važnosti očuvanja prirode, a u suradnji s Konzumom podržavaju biznise s Orea platforme koji su fokusirani na održivost. Svoju uspješnost ne mjere samo kroz profit nego kroz broj inicijativa kojima su ostvarili širi društveni utjecaj.
S lijeva na desno: Alma Hadžiabdić (KPMG), Adna Džananović (Konzum), Zina Jusić (nLogic), Zerina Čokalović (Vispak)
Zina Jusić iz kompanije nLogic najvećim izazovom BiH kompanija u ostvarivanju održivih ciljeva smatra nedostatak edukacije i svijesti zašto im to treba te su stoga fokusirani na upravo na to.
Veliki odaziv i interes učesnica dokaz je da žene osjećaju da moramo paziti na ovu planetu i stanje u kojem ćemo ju ostaviti našoj djeci i veselimo se novim događajima za žene u održivosti.
Sponzori konferencije su bili Adriatic metals, RCB Nanotechnologies, Konzum, Weltplast, a partneri Beyond, nLogic, Radio M, Vijesti.ba i Žene.ba.
