Za 2022. godinu, 14 kompanija je primilo plaketu za postignute rezultate u poslovanju. Ovih 14 kompanija je do sada uložilo 496,7 miliona KM, te zapošljavaju 3.825 radnika u BiH
Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) uručila je nagrade najznačajnijim investitorima u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini, na tradicionalnoj manifestaciji “Izbor najznačajnijih stranih investitora u BiH za 2022.godinu”, koja je održana danas u Istočnom Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
FIPA dugi niz godina organizuje ovu manifestaciju kako bi na ovaj način odala priznanje i iskazala zahvalnost stranim kompanijama koje ulažu u BiH, koje zapošljavaju bh. građane i doprinose ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.
Za 2022. godinu, 14 kompanija je primilo plaketu za postignute rezultate u poslovanju. Ovih 14 kompanija je do sada uložilo 496,7 miliona KM, te zapošljavaju 3.825 radnika u BiH.
Među kompanijama koje su danas primile plakete nalaze se: Voith Hydro Bosnia d.o.o., Maxhof Gruppe d.o.o., Ama Adriatic d.o.o., RCB Nanotehnologija d.o.o., TO Sportek d.o.o.,Temax BH d.o.o., Metus d.o.o. Tomislavgrad, Toplana Zenica, GlovoAPP d.o.o. Sarajevo, Vjetro-elektrana Ivovik d.o.o., Ziraat Bank BH d.d., TN Bosnia d.o.o., ADK d.o.o. i HTEC Group.
Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) uručila je nagrade najznačajnijim investitorima u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini, na tradicionalnoj manifestaciji “Izbor najznačajnijih stranih investitora u BiH za 2022.godinu”, koja je održana danas u Istočnom Sarajevu. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )
Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Milica Marković kazala je da je danas plakete primilo 14 kompanija, a radi se o kompanijama iz različitih djelatnosti, od proizvodnih do uslužnih.
“Ono što je nas vodilo kao kriterijum jeste visina kapitala kojeg su plasirali, kojeg su investirali u našoj zemlji i broj uposlenih ljudi. Kapital ovih 14 najznačajnijih investitora je 496 miliona KM koje su oni uložili tokom 2022. godine. Mislimo da su to impozantni podaci i da su to vrlo velike investicije. Ako uzmemo u obzir da su investicije u prva dva kvartala u BiH iznosile 522 miliona. To znači da samo oni čine skoro tu cjelinu”, pojasnila je Marković.
Izrazila je nadu da će te velike investicije, koje su oni plasirali u BiH, sljedeće godine produkovati i reinvesticije i da će širiti proizvodnju i usluge kojim se bave.
“Možemo pouzdano reći da su njihovi poslovni rezultati u velikoj mjeri doprinijeli i dali pozitivan efekat ekonomiji i privredi u BiH. Kada se sagledavaju investicijski rezultati za ovu godinu, ono što mi kao Agencija znamo jesu podaci koje je objavila Centralna banka za prva dva kvartala ove godine. Preliminarne ukupne podatke za 2022. znat ćemo tek početkom sljedeće godine, a zvanične u augustu. Podaci govore da su za prva dva kvartala investicije u našoj zemlji iznosile 522 miliona KM, one su za oko 30 posto manje nego investicije za isti period prošle godine”, istakla je Marković.
Smatra da taj pad u nivou stranih investicija u ovoj godini ima svoje razloge.
“Postoje faktori koji su uticali na to. Prije svega, uticao je faktor što su pale direktne strane investicije globalno, i u regionu i u svijetu. To je rezultat političke i ekonomske krize i u Evropi i šire. Zatim, recesije koja je već nastala u zemljama koje su dugo godina investirale u BiH, kao i energetska kriza koja limitira zemlje da investiraju izvan svojih granica, kao i globalna inflacija. To je ozbiljan problem koji je limitirao zemlje da povećavaju investicije. Ali to još ne znači da će investicije biti drastično smanjene u ovoj godini u odnosu na prošlu”, naglasila je Marković.
Investitori se najviše žale na pravni okvir.
“Pravni okvir u BiH koji je vrlo složen i čekanja na razne dozvole. Zatim tu su i neke druge stvari u domenu poreske politike i posljednje dvije godine njima je ozbiljan problem radna snaga. Dakle, oni koji dođu i stacioniraju se ovdje, poslije registracije prvi problem je zapošljavanje, jer je veliki broj ljudi otišao iz BiH. Što je najgore, otišli su kvalifikovani, sposobni ljudi”, dodala je Marković.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Zdravko Marinković rekao je da je kriza, koja nije samo naša, nego je globalna, dovela do problema i u privređivanju.
“Rekao bih da ipak naša privreda stoički podnosi sve probleme sa kojima se suočava, makar s aspekta rezultata koje pokazuje u domenu vanjsko-trgovinskog poslovanja za deset mjeseci. Nismo pali u izvozu, nije nam struktura izvoza lošija nego smo praktično ostali na nekom nivou. Šteta je samo što nismo zabilježili značajniji rast. Držimo korak kada je u pitanju pokrivenost izvoza uvozom na nivou iz prethodnih godina uz neki blagi pad”, rekao je Marinković.
Kako je kazao, i investitori koji su danas bili prisutni na manifestaciji i svi koji su investirali u BiH prethodnih godina, u značajnoj mjeri doprinose ovakvom vanjsko-trgovinskom bilansu.
“Uglavnom se radi o kompanijama koje proizvode proizvode koji se izvoze vani”, dodao je Marinković.
Danas je govoreno i o temi “Stanje i perspektive za strana ulaganja u narednom periodu u Bosni i Hercegovini”.
Ambasador Republike Turkiye u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin podsjetio je da na osnovu podataka Centralne banke BiH, u 2021. godini zabilježen je značajan rast direktnih stranih investicija.
“Kada kažemo direktne strane investicije, to je vrlo ograničen termin. Vanjsko-trgovinska razmjena zemalja obuhvata i druge oblasti, obuhvata i sektor usluga i mnogo šire. Kada je riječ o direktnim stranim investicijama, vidimo da se Turkiye u kumulativnoj vrijednosti od 1994. do decembra 2021. nalazi na desetom mjestu. A samo za investicije ostvarene u 2021. godini nalazi se na drugom mjestu. Naravno, u direktne strane investicije ne ulaze podaci pomoći i podrške koju Turkiye pruža i na druge načine”, rekao je turski ambasador u BiH.
Girgin je kazao da Turkiye, prema podacima s kojim raspolažu, a kada su u pitanju direktne strane investicije, prednjači u sektoru proizvodnje.
“Tu su vodeće kompanije, a nakon toga slijedi sektor bankarstva i Ziraat Banka. Imamo i investicije u oblasti obrazovanja. Ono što ne ulazi u direktne strane investicije, a što smatramo vrlo važnim, jeste i aviokompanija Turkish Airlines koja je jedna od najvećih kompanija u svijetu. Jedna je od kompanija koje realizuju najveći broj letova u BiH, a samim tim doprinosi turizmu ove zemlje”, naglasio je turski ambasador u BiH.
Kako je kazao, zadovoljni su saradnjom sa FIPA-om.
“Godine 2021. je stupio na snagu revidirani Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Turkiye, jedan od najširih sporazuma o slobodnoj trgovini koji je uključio i sektor usluga”, pojasnio je Girgin.
Dotakao se i projekta izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo.
“Naravno da želimo da se taj projekat, koji je započeo u Srbiji, da se prenese na BiH, da se i ovdje čim prije počne sprovoditi. Smatramo da bi se izgradnjom autoputa ekonomski poboljšala i unaprijedila ta regija”, dodao je turski ambasador u BiH.
Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartmann kazala je da su strane investicije u BiH, u jednom ovako teškom vremenu, više nego ikad prijeko potrebne.
“Ponosna sam na činjenicu da je Austrija sa svojih oko 200 podružnica širom zemlje još uvijek najveći investitor u BiH. Samo prošle godine su austrijske firme investirale gotovo 86 miliona eura. Od toga profitiraju, ne samo naše firme i vaša privreda, profitira i oko 7.000 zaposlenih. Potencijal za investicije u BiH ni izdaleka još nije iscrpljen”, dodala je Hartmann.
Među 14 kompanija koje su primile plaketu za postignute rezultate u poslovanju je i ZiraatBank BH.
Predsjednik Uprave ZiraatBank BH Bulent Suer rekao je da je za njih današnji dan poseban.
“Imamo priliku da ovdje proslavimo 25. godišnjicu od osnivanja ZiraatBanke u BiH. S pravom smo ponosni na činjenicu da u ovoj godini, u kojoj slavimo 25. godišnjicu, takođe i povećavamo kapital banke, odnosno donosimo novi kapital u BiH. ZiraatBank je prva banka sa stranim kapitalom osnovana u BiH i u BiH poslujemo kroz 32 poslovnice. Do kraja godine ćemo otvoriti još tri nove poslovnice. Nastavit ćemo rasti i u 2023. godini kada planiramo otvoriti poslovnice u Prijedoru, a nakon toga i u Trebinju”, pojasnio je Suer.
Kako je kazao, na ovaj način pokazuju da u potpunosti vjeruju u budućnost Bosne i Hercegovine.
“Kao ZiraatBank ćemo nastaviti da podržavamo i projekte koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Pogotovo ćemo podržavati finansijski energetske projekte koji su aktuelni u svijetu, pa i u našoj regiji. Vizija naše banke je da u narednom periodu omogućimo što veći broj radnih mjesta na kojima će ljudi biti zadovoljni. Ubijeđeni smo da će 2023. godina biti mnogo bolja od ove”, istakao je Suer.
Smatra da je današnje priznanje jako važno.
“Povećavamo naš kapital koji će se u narednom periodu sa 240 miliona popeti na 260. To pokazuje koliko ZiraatBank ima povjerenje u Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost. Unos novog kapitala znači plasiranje novih kredita”, dodao je Suer.
Tamer Cankurtaranoglu, vlasnik firme Temax, rekao je da su u BiH realizovali prvu investiciju koja se tiče solarne elektrane od jednog megavata.
“U narednom periodu ćemo nastaviti sa investicijama. Naredna investicija je takođe elektrana s dva megavata. U BiH imamo više od 20 miliona eura investicija. Kada se BiH spomene, ne treba je zanemarivati, jer je to po meni zvijezda Balkana”, rekao je Cankurtaranoglu.
Andrea Panari, iz firme Ama SpA, iz Italije rekao je da kompanija ima promet oko 300 miliona eura i 1.700 zaposlenih u Italiji.
“Prije 15 godina smo ovdje otvorili Ama Adriatic, koja u ovom trenutku ima 300 zaposlenih”, dodao je Panari.