Petina izvoza Federacije Bosne i Hercegovine realizuje se na području Tuzlanskog kantona. Posljednje informacije govore da pokrivenost uvoza izvozom iznosi više od 89 posto.
Najveći izvoz Tuzlanski kanton ima u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvnoj i automobilskoj industriji, a iz godine u godinu visoko na ljestvici podiže se i tekstilna industrija. Trend rasta u izvozu zabilježen je posljednje dvije godine. U 2022. ukupni izvoz bio je 31,6 posto veći u odnosu na godinu ranije, a dobri rezultati se preslikavaju i na ovu godinu.
– Porastao je uvoz, ali je izvoz dovoljno porastao da se taj trgovinski deficit u suštini smanji i da imamo pokrivenost uvoza izvozom preko 89 posto, što je daleko iznad prosjeka Federacije i ostalih kantona u Federaciji – kaže pomoćnica ministra privrede TK-a Erna Kusturica
Kompanija Gikil jedan je od najvećih izvoznika iz Tuzlanskog kantona. Svoje proizvode – koks, katran, benzol, a odnedavno i anhidrid maleinske kiseline – plasira najviše na tržište Srbije, Italije, Turske, Njemačke i Češke. U planu su dodatna investicijska ulaganja s ciljem proširenja proizvodnih kapaciteta.
– Naš najprodavaniji proizvod i proizvod koji se najviše izvozi i dalje je koks. Ukupan planirani izvoz do kraja ove godine trebao bi iznositi oko 400.000 tona, što predstavlja ostvarenje poslovnog plana koji otprilike prati i prošlogodišnji rezultat – navode iz Gikila.
Pozitivne informacije o izvozu ne zanemaruju činjenicu da i ovaj kanton, kao i ostatak države, uvozi dosta proizvoda, posebno što se tiče prehrambene industrije. Domaća proizvodnja u tom slučaju nerijetko biva zanemarena, a jedan od razloga je preferencija potrošača koji biraju da kupe strani proizvod, čime potiču potražnju za uvozom.
– Hrana i piće se uvoze i to je nešto što mi sigurno možemo proizvoditi i proizvodimo, imamo kvalitetne proizvode. Nažalost, dosta toga se uvozi i plasira na našem tržištu, sama voda i ostali proizvodi koje doista nemamo nikakve potrebe da uvozimo – poručuje Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK-a.
Jasno je da domaća poljoprivreda u ovom trenutku ne zadovoljava potražnju, kaže struka, no to nije jedini razlog zašto naši proizvodi ne dolaze do kupaca u omjeru u kojem bi trebalo. Nije dovoljno imati samo sirovinu. Potrebno je strateški osmisliti put do tržišta obezbijedivši kvalitet i prepoznatljivost.
– Mi možda imamo baznu sirovinu, ali dalek je put do tržišta, što znači da treba raditi na samom marketingu proizvoda, kreirati finalnu ponudu. Kada govorimo o flaširanoj vodi, dosta je procesa, od samog točenja do prodaje, nije to tako jednostavno – objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić, izvijestila je Federalna televizija.
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, važno je spomenuti da se na ovom području proizvodi i električna energija. U 2022. godini je izvoz električne energije iznosio milijardu i 74 miliona maraka, no ovaj segment se ne pripisuje Tuzlanskom kantonu s obzirom na to da sjedište Elektroprivede nije na ovom području. Ukoliko bi se i taj segment uzeo u obzir, rezultati bi bili drugačiji.
– Vjerovatno onda ne bismo imali trgovinski deficit nego bismo imali ostvaren trgovinski suficit – dodaje Kusturica.
No, sve su to u konačnici rezultati Bosne i Hercegovine, čiji privrednici i poljoprivrednici zaslužuju bolji tretman. Kada bi se u budućnosti riješili problemi na graničnim prijelazima i višednevni zastoji zbog kojih poljoprivrednici imaju prepreke u isporuci robe, sigurno je da bi se i u ovoj oblasti poboljšao izvoz. Brza cesta je Tuzlacima nedosanjani san – također bi utjecala na privredni razvoj i olakšala transport, no to su obećanja čija realizacija je i dalje na dugom štapu.