Ispod slojeva stare stijene i pustinjske ravnice, u krateru davno ugašenog supervulkana McDermitt Caldera na granici američkih saveznih država Nevada i Oregon, krije se ono što bi moglo postati najvrednije nalazište litijuma ikada otkriveno.
Naučnici procjenjuju da je riječ o zaliha vrijednim oko 1,5 biliona američkih dolara – potencijal koji bi mogao decenijama oblikovati globalno tržište baterija.
Koliko ima litijuma – i zašto je ovo veliko otkriće
Prema najnovijim geološkim analizama, McDermitt Caldera sadrži između 20 i 40 miliona metričkih tona litijum-bogate gline (claystone).
Ova količina nadmašuje dotadašnje rekorde – čak i legendarne litijumske sedimente solana u Južnoj Americi.
U južnom dijelu kaldere, u području poznatom kao Thacker Pass, slojevi gline sa povećanom koncentracijom litijuma leže plitko ispod površine, što omogućava rudarenje metodom otvorenog kopa (open-pit).
Analize pokazuju da claystone sadrži litijum u koncentracijama do 2,4% u nekim zonama – znatno više nego u prosječnim sličnim nalazištima.
Zbog ovoga vještine i metode vađenja claystonea dobile su novu važnost: ovaj tip ležišta, poznat kao “volcano-sedimentary lithium resource”, otvara vrata komercijalnoj eksploataciji u regionima za koje se do sada nije smatralo da posjeduju značajne rezerve.
Zašto je to važno – za EV, energetsku tranziciju i geopolitiku
Litijum je ključni materijal u proizvodnji baterija za električne automobile, laptopove, telefone i skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Potražnja za litijumom rapidno raste – eksperti predviđaju da bi do 2040. globalna potražnja mogla znatno premašiti današnju ponudu.
Ako se eksploatacija u McDermittu pokaže održivom i isplativom, Sjedinjene Države bi mogle znatno smanjiti zavisnost od uvoza kritičnih minerala, a svjetski lanci snabdijevanja baterijama mogli bi dobiti “sigurno, domaće” izvorno gorivo.
Neke procjene govore da bi litijum iz ovog ležišta mogao zadovoljiti ogromnu potražnju za decenije – što bi značilo stabilnost za industriju EV vozila, skladištenje obnovljive energije, gadgete i globalnu energetsku tranziciju.
Rizici i izazovi – ekologija, lokalne zajednice, ekonomska isplativost
Ipak, ne postoji garancija da će sav litijum u claystone slojevima ikada biti eksploatabilan – proces vađenja iz gline je složen, zahtijeva značajnu industrijsku infrastrukturu, te potrošnju vode i energije.
Projekt u Thacker Passu, koji bi trebao započeti oko 2026., već se suočava sa protivljenjem – kako lokalnih domorodačkih zajednica tako i zaštitnika okoliša. Kritičari upozoravaju na posljedice za vodne resurse, biodiverzitet i kulturna prava.
Cijena “bijelog zlata” možda jeste ogromna – ali isplativost zavisi od tehnoloških, ekoloških i regulativnih faktora. Mogućnost da ležište ostane geološki, a ne industrijski iskorišten, nije zanemarljiva.
Šta to znači za svijet – i Evropu
Ako eksploatacija u McDermittu uspije, to bi moglo promijeniti dinamiku globalne potražnje i ponude litijuma. Cijene, koje su proteklih godina naglo rasle zbog dominantne uloge nekoliko zemalja u proizvodnji, mogle bi postati stabilnije. To bi imalo značajan utjecaj na cijene baterija – i samim tim na cijenu EV vozila, skladištenje energije i tehnologije obnovljivih izvora.
Za zemlje i kompanije koje planiraju prelazak na čiste tehnologije, ovo znači moguće jeftinije, stabilnije i lokalno snabdijevanje litijumom.
Otkriće u McDermitt Caldera je možda geološki najznačajniji nalaz litijuma u posljednjih decenija – područje koje je nekada bilo aktivni supervulkan, danas može značiti “bijelo zlato” za globalnu energetsku tranziciju.
Ali, kao i kod svakog velikog projekta, ključ je u detaljima: ekonomskoj isplativosti, tehnologiji vađenja, ekološkoj odgovornosti i poštovanju lokalnih zajednica. Ako se sve to uradi pažljivo – ovo nalazište bi moglo promijeniti pravila igre.
Za region i Evropu, ovo je signal da – dok gradimo vlastite strategije za zelenu tranziciju – treba pratiti globalna dešavanja i razmišljati o diversifikaciji izvora ključnih sirovina.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
