Već duže vrijeme u Bosni i Hercegovini se govori o izgradnji Južne plinske interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi se američki prirodni gas, preko Hrvatske, dovodio na domaće tržište. Taj projekat se u javnosti uglavnom predstavlja kao pitanje energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja, s obzirom na to da BiH trenutno zavisi od samo jednog pravca i jednog dobavljača.
Međutim, tek prije nekoliko dana pojavila se informacija koja cijeloj priči daje potpuno novu dimenziju – planirana izgradnja plinskih elektrana, koje bi bile glavni potrošači tog gasa.
Podatak koji sada objavljujemo, a koji u potpunosti mijenja perspektivu cijelog projekta: tri planirane plinske elektrane ukupne snage 1.200 megavata imale bi kapacitet gotovo jednak zbiru termoelektrana Tuzla i Kakanj. To jasno pokazuje da se ne radi o sporednom projektu, već o potencijalnoj promjeni temelja elektroenergetskog sistema Federacije BiH.
Elektrana snage 400 megavata, uz realan faktor rada, može godišnje proizvesti oko 1,8 teravat-sati električne energije, što odgovara potrošnji približno 300.000 do 400.000 domaćinstava u Bosni i Hercegovini. To znači da bi tri planirane američke elektrane imale proizvodni kapacitet ekvivalentan potrošnji oko milion domaćinstava u BiH.
Naravno, neće sva struja ići domaćinstvima, no upravo ta informacija otvara ključno pitanje: šta su zapravo plinske elektrane, zašto se planiraju u BiH i šta stoji u pozadini američkog interesa za ove projekte?
Kako zapravo funkcionišu plinske elektrane (i zašto su važne)
1. Šta je plinska elektrana – najjednostavnije rečeno
Plinska elektrana je postrojenje koje proizvodi električnu energiju sagorijevanjem prirodnog gasa. Gas se ne koristi direktno za grijanje, već za pokretanje turbina koje proizvode struju.
Postoje dvije osnovne vrste:
-
jednostavne (plinske turbine)
-
kombinovane plinsko-parne elektrane (CCGT – Combined Cycle Gas Turbine)
U praksi, Amerikanci gotovo uvijek grade ovu drugu vrstu, jer je znatno efikasnija.
2. Kako radi savremena (kombinovana) plinska elektrana – korak po korak
Korak 1: Sagorijevanje gasa
Prirodni gas (metan) dolazi gasovodom do elektrane i sagorijeva u plinskoj turbini.
Sagorijevanje stvara vrlo vruće gasove (preko 1.000 °C).
Korak 2: Proizvodnja prve struje
Ti vreli gasovi pokreću plinsku turbinu, koja je spojena s generatorom. Već ovdje se proizvodi električna energija.
Korak 3: Iskorištavanje toplote (ključna prednost)
Umjesto da se vrući gasovi puste u atmosferu (kao kod starijih elektrana), oni:
-
zagrijavaju vodu
-
proizvode paru
-
para pokreće drugu turbinu (parnu)
Tako se iz istog gasa dobija druga runda struje. Zato se zovu “kombinovane” elektrane.
3. Koliko su efikasne (u odnosu na druge elektrane)
-
Plinske (CCGT): 55–62% efikasnosti
-
Ugalj (termoelektrane): 33–38%
-
Stare plinske turbine: 35–40%
To znači:
-
manje goriva za istu količinu struje
-
manji troškovi
-
znatno manje zagađenje
4. Emisije i ekologija – zašto se smatraju “prijelaznim rješenjem”
Plinske elektrane emituju do 50% manje CO₂ od uglja, gotovo nemaju SO₂, čađ i teške metale, NOx emisije su znatno niže. Zato ih EU i SAD tretiraju kao:
“tranzicionu tehnologiju” između fosilnih goriva i obnovljivih izvora
Drugim riječima: nisu “zelene”, ali su mnogo čistije od uglja.
5. Zašto su idealne za elektroenergetski sistem
Plinske elektrane imaju jednu ogromnu prednost: mogu se brzo uključiti i isključiti. Startaju za 30–60 minuta i brzo se prilagođavaju potrošnji. Idealne su kao “rezerva” za vjetar, solare i hidroelektrane u sušnim periodima.
Zato se često zovu: “Stabilizatori mreže”
6. Zašto se stalno spominje snaga od 400 MW
Elektrana od 400 MW, koja se spominje i u kontektu BiH, ima sljedeće karakteristike:
-
može napajati 300.000–400.000 domaćinstava
-
odgovara veličini većih termoelektrana u BiH
-
optimalna je za regionalne centre (Mostar, Tuzla, Kakanj)
Tri takve elektrane = 1.200 MW, što je:
-
ogroman dio ukupne potrošnje Federacije BiH
-
realna zamjena za dio kapaciteta na ugalj
7. Ključna stvar koju političari često ne kažu: plin mora imati potrošača
Gasovod nema ekonomsku logiku ako:
-
nema velikih industrijskih potrošača
-
nema velikih elektrana
Zato se plin i elektrane uvijek planiraju zajedno.
Bez elektrana gasovod je skup i neisplativ. Sa elektranama:
-
gas se sigurno troši 30–50 godina
-
investitor ima stabilan povrat
Ovo je srž cijele priče.
8. Zašto su Amerikanci posebno zainteresovani
Američke energetske kompanije grade plinske elektrane širom svijeta. Time povezuju infrastrukturu, energiju i geopolitiku. Plin znači dugoročne ugovore, strateški uticaj i sigurnost investicije
U zemljama poput BiH, gdje nema diverzifikacije izvora, nema LNG terminala a sistem zavisi od jednog pravca –plinske elektrane postaju i energetsko i političko pitanje.
Zaključak: Struja je samo dio priče
Iako se u javnosti ova inicijativa često predstavlja kao energetski projekat, izgradnja plinskih elektrana u Bosni i Hercegovini daleko nadilazi pitanje same proizvodnje električne energije. U njenoj suštini nalazi se pitanje dugoročne potrošnje gasa, jer bez velikih i stabilnih potrošača, poput elektrana, gasovod nema ekonomsku logiku.
Plinske elektrane bi u tom smislu postale kičma cijelog sistema – garant potrošnje gasa za narednih 30 do 50 godina, što investitorima osigurava stabilan povrat, a državi predvidiv energetski okvir. Istovremeno, one bi omogućile postepeno smanjenje zavisnosti od uglja, stabilizaciju elektroenergetskog sistema i lakšu integraciju obnovljivih izvora energije.
Za američke partnere, ovakvi projekti predstavljaju kombinaciju energetike, infrastrukture i geopolitičkog uticaja. Ulazak s kapitalom u ključne sektore znači dugoročnu prisutnost, ali i političku težinu, što se posebno naglašava u kontekstu sigurnosti snabdijevanja i regionalne stabilnosti.
Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ključna dilema ostaje ravnoteža između energetske sigurnosti, ekonomske isplativosti i javnog interesa. Hoće li plinske elektrane postati most ka modernijem i stabilnijem energetskom sistemu ili dugoročna obaveza koja će odrediti energetsku politiku zemlje za decenije unaprijed, zavisit će od transparentnosti procesa, uslova pod kojima se projekti budu realizovali i sposobnosti domaćih institucija da zaštite interese građana.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba