U Bosni i Hercegovini već pet godina unazad sije se oko 7.368 hektara sojom, a poljoprivredni inspektori su u prošloj godini prvi put otkrili prisustvo GMO soje na području Semberije i Posavine, piše Faktor.
Usjevi su uništeni, uz konstataciju da je sjeme soje nabavljeno nedozvoljenom trgovinom. Strah da je GMO soja već ušla u lanac ishrane domaćih životinja i ljudi već odavno je prisutan na ovom području.
Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ na području BiH i Srbije realizira projekat “Dunav soja“, vrijedan 2,5 miliona eura, čiji je osnovni cilj jačanje promocije u svrhu povećanja obima proizvodnje kvalitetne genetički nemodifikovane soje. Projekat ne pruža finansijsku, već tehničku podršku.
Vrijedan projekat
Razgovarali smo s gospođom Rosmarie Metz, rukovodiocem projekta u BiH i Radomirom Prodanović, menadžerom “Dunav soje“ za BiH.
– GiZ finansira Vlada Njemačke a Projekat “Kvalitetna genetski nemodifikovana soja iz dunavske regije“ realizuje se u saradnji s Udruženjem “Dunav soja“ koje je osnovano 2012. godine u Beču – kaže gospođa Rosmarie Metz.
Dodaje da je osnovni cilj projekta socijalno, ekonomski i ekološki održiva proizvodnja soje na ovim prostorima, odnosno u BiH i Srbiji.
– To znači, najvažnije je da proizvodimo kvalitetnu soju bez GMO, za BiH i evropsko tržište, i da osiguramo dalje praćenje korištenja soje u lancu ishrane kroz proces označavanja – objašnjava Rosmarie Metz.
Što se uvoza tiče, sve do prije nekoliko mjeseci u BiH niko nije imao dozvolu za uvoz GMO soje, odnosno sojine sačme, koja čini i do 30 posto udjela u stočnoj hrani. Zakon u RS-u, ustanovljen u 2008. godini, naprimjer, nije dozvoljavao uvoz GMO proizvoda, pa ni soje. U februaru 2009. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su zakon kojim se dozvoljava samo uvoz proizvoda od GMO pod definisanim uslovima.
– Zbog toga je i u BiH važno uvesti GM-Free oznake za proizvode bez GMO – kazala je Rosmarie Metz.
Uvoz soje
Radomir Prodanović je istakao da BiH pored domaće proizvodnje, uvozi oko 66.000 t sojine sačme i oko 20.000 t zrna soje. Za uvoz ovih količina soje i prerađevina od soje izdvaja se oko 80 miliona KM.
– Ovu, i veću količinu soje moguće je proizvesti u BiH, jer se soja do sada proizvodila na površinama ispod 5.000 ha, što čini svega oko 1 posto ukupnih oraničnih površina. Prošle godine je u BiH zasijano više od 7.000 ha, loši vremenski uslovi su smanjili prinose ali je ukupna proizvodnja, ipak, bila veća. Proizvedeno je više od 10.000 t, prvi put u poslijeratnom periodu – kazao je Prodanović.
U BiH uzgajali GMO soju
Uzgoj genetički modifikovane soje zakonom je zabranjen i u Srbiji i u BiH, kao i u većini evropskih zemalja.
Međutim, nadležni bh. organi su u prošloj godini proveli kontrolu na poljima u BiH, gdje je pronađeno nekoliko parcela na kojima se uzgaja genetički modifikovana soja.
