Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim u Europi i iznosi 72,2 posto.
Građani uglavnom ne znaju za kakve se sve potrebe izdvaja novac od gospodarstva ove države. Jedna od tih nepoznanica se odnosi na parafiskalne namete, piše Patria.
Prema okvirnim proračunima poslodavaca u oba entiteta, blizu milijardu KM parafiskalni nameti uzmu od gospodarstva BiH. Republiku Srpsku parafiskalni nameti koštaju 190 milijuna KM, bez jednako velikih lokalnih parafiskalnih nameta u ovom entitetu.
Za sada Vlada Federacije ne izlazi u javnost s registrom parafiskalnih nameta. Prema nekim dosadašnjim istraživanjima ukupno u BiH ima preko 200 različitih parafiskalna nameta. Na razini Federacije govori se o 68 parafiskalnih nameta. Vlada je polovinom prosinca prošle godine obećala da će u najskorijem roku završiti registar parafiskalnih nameta.
Patrijin neimenovani izvor, upućen u ovaj problem, kaže da registar parafiskalanih nameta još nije završen, niti je objavljena informacija o progresu.
„Registar se čak niti ne izrađuje u resornom ministarstvu već u sklopu projekta FAR (Projekt reforme fiskalnog sektora) kojeg financira USAID, a nadležnim vlastima bit će dat na raspolaganje pripremljeni registar. Informacije kojima raspolažem govore da je registar za razinu BiH, entiteta i županija odavno pripremljen, ali iz nepoznatih razloga se ne objavljuje, iako je taj registar i obveza iz Reformske agende.“
„Bilo je mnogo rasprava i najava redukcije parafisklanih nameta, moratorija na pojavu novih. Ali vlade u BiH do sada nisu donijele nijednu konačnu odluku koja bi značila ili brojčanu ili administrativnu ili financijsku redukciju parafiskalnih opterećenja. Čak naprotiv, zbog proračunskih dubioza na sve strane, i dalje se pojavljuju novi nameti, što je potpuno suprotno najavama o rasterećenju gospodarstva i poboljšanju poslovnog ambijenta“, upozorava izvor.
Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim u Europi i iznosi 72,2 posto. Na svaku isplaćenu marku državi se mora platiti 72 feninga. Sa svim parafiskalnim nametima na nižim razinama, u ovisnosti od županija ili općina poslodavci moraju isplatiti čak 90 feininga na jednu isplaćenu marku plaće.
Posebna priča o parafiksalnim nametima tiče se problema s investitorima.
Vlada Federacije mora ponuditi Registar parafiskalnih nameta i model redukcije i racionalizacije ovih opterećenja gospodarstva. To će označiti i početak administrativne reforme i uvod u onaj daleko osjetljiviji posao za Reformsku agendu, a to je reforma javne uprave.
