Prema novim projekcijama koje je objavio Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (wiiw), oporavak istočnoevropskih ekonomija bit će spor i ovisit će o uspjehu u suzbijanju pandemije bez pribjegavanja dugim blokadama, kao i o nastavku vladinih mjera podrške.
Ovo su glavni zaključci jesenske ekonomske prognoze za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu (CESEE).
Većina CESEE zemalja podnijela je prvi talas pandemije bolje od zapadne Evrope, ali mnoge ekonomije u regiji i dalje su teško patile – posebno one koje se oslanjaju na turizam (Hrvatska i Crna Gora) i one koje imaju veliku ovisnost o vanjskoj trgovini (manje zemlje Višegradske grupe i Slovenija).
Istorijski velike intervencije politike širom regije pomogle su da se djelimično nadoknade najgore ekonomske i socijalne posljedice pandemije.
Ubrzani drugi talas pandemije rezultirao je ponovnim uvođenjem strogih blokada, a to bi se moglo pojačati u narednim mjesecima, čineći ponovni pad ekonomske aktivnosti gotovo izvjesnim.
Srednjoročni izgledi su krajnje neizvjesni. Nakon procijenjenog smanjenja od 4,5% ove godine, regija bi trebala porasti za 3,1% 2021. i 3,3% 2022. godine. Najbolji rezultat u 2021. godini imaće Hrvatska i Crna Gora, dok će oporavak biti znatno prigušeniji u Bugarskoj i Ukrajini. Bjelorusija će zabilježiti još jednu godinu recesije.
Čak i u ovom benignom scenariju, samo Litvanija, Srbija i Turska vratit će nivo ekonomske aktivnosti iz 2019. prije 2022. godine.
Izgledi za gornje prognoze očito su negativni, kako u kratkom, tako i u srednjoročnom periodu. Osim što postoji mogućnost za oštrije mjere ograničenja u zimskim mjesecima, pandemija će ostaviti trajne posljedice u obliku pada potražnje za mnogim uslugama, poput aviondustrije, ugostiteljstva i rekreacije.
Značajna vladina podrška biće potrebna i dalje u cijelom regionu.
– To bi trebalo da bude uglavnom izvodljivo u zemljama CIE članicama EU, ali bi moglo da bude problematičnije u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u Ukrajini i Moldaviji, koje imaju visok nivo javnog duga prema BDP-u, ili koje su u velikoj mjeri zavisne od spoljne pomoći – zaključuje Bečki institut.
D. Hadžić
