Cjeloživotno učenje je više od prekvalifikacije i dokvalifikacije. To je otvoren i inkluzivan put za sve koji žele razvijati nove kompetencije i ostati aktivni sudionici društvenih i ekonomskih promjena
Postavljanje standarda i nivoa kvaliteta, usklađenost s tržištem rada, priznavanje stečenih vještina te uspostava sistemskog finansiranja su najveći izazovi s kojima se susreće sektor obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini. Obrazovanje odraslih trebalo bi biti odgovor društva na promjene na tržištu rada koje traži nova znanja i vještine, jer učenje ne prestaje izlaskom iz formalnog sistema, istaknuto je to na konferenciji „Obrazovanje odraslih kao snaga razvoja zajednice – Vizija budućnosti“ održanoj u Sarajevu u organizaciji DVV International i Savjeta za obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo.
U sklopu konferencije je po prvi put u BiH održan i Obrazovni sajam na kojem su učestvovale obrazovne institucije koje se bave obrazovanjem odraslih.
Direktorica Ureda DVV International za BiH Dženita Džano govorila je o značaju obrazovanja odraslih u BiH. Istaknula je kako je dolaskom DVV-a 2000. godine, uz partnerstva s relevantnim institucijama i ministarstvima, započela izgradnja sistema obrazovanja odraslih u našoj zemlji.
Direktorica Ureda DVV International za BiH Dženita Džano
„EU je postavila ambiciozan cilj da do 2030. godine barem 60 posto odraslih učestvuje u učenju svake godine. Mi smo još daleko od tog cilja, što je poziv na akciju. Naša vizija mora biti jasna, obrazovanje odraslih kao strateški prioritet, kao dio cjeloživotnog učenja, kao most između sektora obrazovanja odraslih i potrebna tržišta rada, kao prostor inkluzije i validacije znanja. Ova konferencija je prilika da zajedno oblikujemo budućnost, da obrazovanje odraslih u BiH ne bude marginalna tema nego snaga razvoja naše zajednice i stub našega puta prema EU. Obrazovanje odraslih nije samo učenje, ono je snaga koja mijenja živote i oblikuje budućnost“, poručila je Džano.
Predsjednik Privredne komore KS Muamer Mahmutović kazao je kako je obrazovana radna snaga neophodna kako bi se unaprijedio privredni ambijent.
„Privredna komora KS je na raspolaganju svima kako bi se promoviralo cjeloživotno učenje, jer ako želimo ući u EU moramo prilagoditi naše zakonodavstvo onome što je blisko evropskim standardima. Kada promovišemo investicije i razgovaramo sa stranim investitorima, glavno pitanje je imamo li radnu snagu ili sistem da je razvijemo“, kazao je Mahmutović.
Obrazovana radna snaga neophodna kako bi se unaprijedio privredni ambijent
Pomoćnica načelnice za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Novo Sarajevo Adela Velagić istakla je kako obrazovanje odraslih postaje jedan od ključnih pokretača zajednica te da ulaganje u razvoj odraslih znači ulaganje u razvoj zajednice.
Renata Rat, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol u Ambasadi Savezne Republike Njemačke u BiH, istaknula je kako je obrazovanje odraslih ključ za razvoj društava, ono jača demokratiju, promoviše pomirenje i stvara temelj za održivi razvoj.
„Njemačka se može osvrnuti na dugu tradiciju u ovoj oblasti sa više od 850 centara za obrazovanje odraslih koji služe kao primjeri dobre prakse. Obrazovanje ne služi samo za sticanje znanja, nego jača zajednice i otvara nove perspektive.
Njemačka Ambasada u Sarajevu i Savezna Republika Njemačka aktivno podržavaju regionalnu saradnju, razmjenu iskustava i razvoj pravnog okvira za obrazovanje odraslih. Naše partnerstvo sa DVV-om je doprinijelo u usvajanju zakona i kontinuirano unapređenje sektora. Ostajemo posvećeni pružanju podrške projektima koji povezuju ljude, promovišu mir i stvaraju nove mogućnosti za zajednice“, kazala je Rat.
Predsjednik Savjeta za obrazovanje odraslih u KS Zlatan Saračević pojasnio je kako je ovaj Savjet nastao u junu ove godine uz podršku DVV-a, istaknuvši kako se naredne godine moraju pretvoriti u godine dobre prakse, posebno u oblastima digitalnih rješenja, stručnog usavršavanja, unapređenja programa i uvođenja savremenih andragoških praksi.
„U skladu sa planom zagovaranja za period 2025-2027., koji je izrađen uz podršku DVV-a, naredne godine bit će obilježene intenzivnijim aktivnostima za koje se pripremamo kao tim. Dio našeg rada bit će usmjeren na jačanju saradnje između organizatora obrazovanja odraslih, poslodavaca i ustanova. Dajemo fokus inkluzivnosti, otvaranju programa za osobe starije od 50 godina, ženama, osobama s invaliditetom i drugim ranjivim grupama. Obrazovanje odraslih ne smije biti privilegija, ono mora biti otvoreno svima koji moraju graditi nove kompetencije“, rekao je Saračević, najavivši Strateški okvir za obrazovanje odraslih u KS.
Obrazovanje se često posmatra kao trošak
„Obrazovanje se često posmatra kao trošak, a mi dokazujemo da je ono investicija“, poručio je Saračević.
O trenutnom stanju u obrazovanju odraslih u KS govorila je doc. dr. Amina Isanović Hadžiomerović sa Filozofskog fakulteta UNSA, istaknuvši kako se zakoni moraju prilagođavati potrebama tržišta te da je ključni izazov finansiranje.
„Kolege iz Hrvatske i Slovenije imali su benefite iz članstva u EU, a te se perspektive otvaraju i našoj državi. Potrebno je osigurati više prostora i prilika za obrazovanje odraslih. Obrazovanje odraslih nosi veliki potencijal i za razvoj. U BiH nema studija andragogije, ali je DVV podržavao održavanje andragoških obuka, kroz koje je prošlo stotine polaznika. Za nekoliko dana ćemo na Filozofski fakultet upisati prvu grupu polaznika osnove andragoške obuke koji su u skladu s najnovijim standardom andragoške prakse.
Često se pravdamo da nam obrazovanje odraslih treba, ali ministrima ono nije u vrhu prioriteta. Ipak, moramo ga staviti u vrh liste prioriteta, jer karijerno kretanje zahtijeva i cjeloživotno učenje. U toku je i priprema revidirane Strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini, koja postavlja pet osnovnih ciljeva: Održivo finansiranje, dostupnost, jednak pristup i povećanje participacije u obrazovanju odraslih, vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, promocija obrazovanja odraslih i osiguranje kvaliteta i monitoringa“, kazala je Isanović Hadžiomerović.
Iskustva o obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj predstavio je Ravnatelj Ustanove „Dante“ iz Rijeke Andrej Marušić, podijelivši svoja iskustva. Hrvatska je prvi zakon o obrazovanju odraslih donijela 2007. godine, a drugi 2021.
„Izazovi s kojima smo se susretali su neusklađenost programa obrazovanja među ustanovama koje se time bave, neusklađenost s tržištem rada, nizak nivo učešća odraslih u obrazovanju, nepriznavanje stečenih vještina, nedostatak sistemskog finansiranja i finansijske prepreka za učešće u obrazovanju odraslih. Ipak, novi zakon 2021. donio je okvire koje su olakšali odgovore na sve te izazove“, kazao je Marušić.
Naglasio je kako je podrška države bila vrlo važna, kao i početak finansiranja programa obrazovanja odraslih putem vaučera.
„Sistem osiguravanja kvaliteta, unutrašnjeg i vanjskog, osigurao nam je mogućnost vrednovanja prethodno stečenog znanja temeljem iskustva i znanja, što je veliki korak naprijed“, rekao je Marušić.
U sklopu konferencije organiziran je panel „Gdje smo sad“ koji je moderirao Adnan Mević iz DVV Internationala, a na kojem je finansiranje izdvojeno kao problem, ali je i istaknuto kako se mora dodatno raditi na standardizaciji i podizanju kvaliteta obrazovanja odraslih.
U sklopu konferencije organiziran je panel „Gdje smo sad“
Direktorica Ustanove za obrazovanje odraslih „Nova zanimanja“ Meliha Abdulahović naglasila je kako programi formalnih obrazovanja odraslih moraju biti standardizirani kod svih koji se bave obrazovanjem odraslih i u skladu sa srednjim obrazovanjem. Također je kazala kako je važno napraviti balans između potreba poslodavaca i onoga što se uči.
Profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e Almir Peštek govorio je o značaju promocije svake organizacije koja se bavi obrazovanjem odraslih.
„Kod nas je promocija usmjerena na pojedinačne kampanje koje nemaju zajedničku nit pa ulažemo resurse, a ne dobijamo ono što očekujemo. Važna je i edukacija o cijelom procesu jer je obrazovanje odraslih više od prekvalifikacije i dokvalifikacije“, kazao je prof. Peštek.
Govorio je i o međunarodnom programu Curiculum MenagerALE prilagođenom bosanskohercegovačkom kontekstu u saradnji sa Ekonomskim fakultetom. To je program koji pomaže onima koji vode ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih da svoju ulogu pomjere od operativnih djelatnosti ka strateškim.
Aida Zejčirović, direktorica kompanije „Bolji posao“, ukazala je na neuređenost tržišta rada i kao uzrok navela manjak komunikacije.
„Imamo deficit radne snage i mnogo nezaposlenih, što pokazuje da nešto nije uredu. Treba slušati poslodavce i njihova iskustva sa terena. Poslodavci se trebaju izjasniti šta im je potrebno, ali oni nemaju veliko povjerenje u neformalno obrazovanje. Ipak, kako se tržište brzo mijenja, rasu i mogućnosti kada je u pitanju obrazovanje odraslih“, kazala je Zejčirović, dodavši da na kraju poslodavce ipak više interesuju vještine od toga odakle one potiču.
Obrazovanje predstavlja temelj izgradnje naprednijeg i pravednijeg društva
Haris Ćorić prezentirao je iskustva Malak grupacije, koja se uveliko oslanja na prakse neformalnog učenja, od prihvatanja srednjoškolaca na prakse, do podrške zaposlenicima u formalnom i neformalnom učenju.
Pomoćnica načelnika za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad Sarajevo Enida Osmanagić kazala je kako općina podržava programe i formalnog i neformalnog obrazovanja kroz različite projekte te kako je to doprinos koji daju lokalne zajednice.
Olivera Hasković, šefica odjeljenja za srednje stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, naglasila je kako ne neophodno riješiti vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, te da je izazov kako povećati broj uključenih u procese obrazovanja odraslih, u prvim redu žena koje su dugo nezaposlene, kao i osjetljivih i ranjivih kategorija.
„Intencija Ministarstva obrazovanja KS je da izgradi obrazovanje odraslih kao inkluzivno obrazovanje. Drugi izazov je kako postići to da programi obrazovanja odraslih budu u skladu s potrebama tržišta“, kazala je Hasković.
Na kraju je istaknuto da obrazovanje predstavlja temelj izgradnje naprednijeg i pravednijeg društva, a obrazovanje odraslih prepoznato je kao jedan od najvažnijih pokretača društvenog i ekonomskog napretka.
