Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade SR Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), danas je u Sarajevu organizovala jednodnevnu regionalnu panel diskusiju na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“ u kontekstu CBAM – Mehanizma prekograničnog usklađivanja (cijene) karbona.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja instrument Evropske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitovanog tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u Evropsku uniju, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan Evropske unije.
U tom kontekstu, izvozno orijentisane kompanije, posebno iz oblasti proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije moraju se pripremiti na potpunu implementaciju CBAM mehanizma. Poseban izazov u ovom procesu jeste priprema i podnošenje izvještaja o direktnim i indirektnim emisijama stakleničkih gasova u proizvodima koje izvoze u Evropsku uniju.
Istovremeno, Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora BiH se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta.
„U posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum radi upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sustav. Određene direktive Europske unije nisu još prihvaćene i implementirane u BiH, a mi nastojimo da podignemo svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. kompanije, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvještavanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti minimalno 300 miliona KM izvoza,“ rekao je predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković.
Značajnu ulogu u pružanju podrške privrednom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 miliona EUR u ovaj proces, sa posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.
„Zelena i digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske efikasnosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici“, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini.
Tokom panel diskusije predstavljena su iskustva kompanija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
„Kao proizvođači isprešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, 80 do 85% naših proizvoda izvozimo u Evropsku Uniju i svjesni smo zašto je aluminijska industrija obuhvaćena CBAM direktivom. Mi smo već ušli u zelenu tranziciju, a CBAM je finansijska mjera direktno vezana za ovaj proces. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odliv novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju“, dodala je Monika Papić iz kompanije Emerus d.o.o. Široki Brijeg.
Tima Omerović Smajlović iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. istakla je da je ova kompanija spremno dočekala CBAM direktivu koja je usvojena prošle godine.
„Na vrijeme smo shvatili ozbiljnost ove direktive, što dokazuje i činjenica da smo uspostavili i sistem za praćenje i izvještavanje o emisijama CO2 i prije ove direktive. Za nas je CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske efikasnosti“, izjavila je Omerović Smajlović.
Također, govorilo se i o prednostima certifikacije za energetske menadžere – EUREM, a cijeli događaj organizovan je u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).