Agrokor očajničkim potezima pokušava spasiti svoju imovinu od pljenidbe, nakon što je ruska Sberbanka dobila veliku pravnu bitku protiv hrvatske korporaciju u svim državama regiona izvan Hrvatske.
Sudovi u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji dobili su priznati važenje vanredne uprave Hrvatske vlade, kojom bi se zaštitila imovina ove kompanije.
Sudovi, među kojima i Kantonalni sud u Sarajevu, ustanovili su da je ovaj propis u suprotnosti s važećim zakonima u spomenutim državama. Time je otvorena mogućnost Sberbanke da pijeni imovinu Agrokorovih kompanija.
Hrvatska kompanija, kojom praktično upravlja Vlada u Zagrebu, počela je vući neobične, a moglo bi se reći i očajničke poteze da zaustavi zapljenu imovine.
Tako je, između ostalog, odlučeno da se Sarajevski kiseljak pripoji, odnosno da „pristupi“ Konzumu.
Kako je BiznisInfo već pisao, Skupština dioničara Sarajevskog kiseljaka o ovome će donijeti odluku 7. decembra. U međuvremenu, iz ove kompanije nisu odgorili na zahtjev našeg portala da pojasne ovu odluku.
Sberbank je zatražio pljenidbu i drugih Agrokorovih kompanija u BiH, ali se s Kiseljakom najdalje otišlo jer je sud već dionio prvostepenu presudu u korist ruskog giganta.
Poraz i u Sloveniji
Osim toga, drugi veliki udarac koji je posljednjih dana zadat Agrokoru dolazi iz Slovenije, gdje je sud također odbio priznati hrvatski zakon Lex Agorkor, čime je otvoren put za pljenidbu dionica Mercatora, u kojem je Sberbank već prinudno preuzeo 18,5 posto vlasništva.
Ukoliko preuzme preostale dionice Agrokora u Mercatoru, Sberbank bi posjedovao ukupno 88 posto dionica u slovenskom lancu koji ima više od 1,5 milijarde eura godišnjeg prometa i 10.000 zaposlenih.
Iz sjedišta Sberbanke u Moskvi nisu odgovorili na pitanje slovenskog lista „Večer“ o tome hoće li i kada tužbom zahtijevati preuzimanje dionica Mercatora kao kompenzaciju za svoje kredite Agrokoru. List dodaje da će ruska banka pri tome svakako nastojati ostvariti svoje finansijske i starteške interese.
Agrokor ima velike proizvodne i maloprodajne kapacitete četiri spomenute države. U slučaju zapljene kompanija u zemljama regiona, izvan Hrvatske, Sberbank bi nanio žestok udarac ne samo hrvatskoj korporaciji već i cijeloj ekonomiji.