Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juni 2022. iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto, poručeno je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Najnovije podatke za pomenuti period su prezentirali Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Momčilo Komljenović.
Marinković je tom prilikom istakao da od 2019. godine privreda Bosne i Hercegovine, kao i svjetska privreda, ide iz krize u krizu.
“Godina 2020. je bila krizna sa aspekta pandemije koronavirusa, pokidanih lanaca dobave i usporenog ekonomskog rasta. Onda je 2021. bila godina oporavka i stabilizacije privrednih kretanja, i kada smo pomislili da ćemo imati malo svjetliju budućnost, onda nas je s početkom 2022. godine zadesila globalna kriza manifestovana kroz poremećaj lanaca nabavki kroz povećane cijene energenata i sve ostalo što pratimo zadnjih nekoliko mjeseci”, kazao je Marinković.
Dodao je da su globalna dešavanja u velikoj mjeri utjecala i na ekonomiju u BiH.
“Sve to je uzrokovano, ne apsolutno našom krivicom nego globalnim kretanjima. Kada je krenula ukrajinska kriza u februaru, to se automatski odrazilo na privredu u martu kada smo zabilježili ogroman uvoz roba u BiH. Lanac dobave se poremetio potpuno i on se na neki način stabilizirao do ovog vremena ali cijene po kojima se kupuje i trguje ostale su visoke, i sve se to odrazilo i na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, pa se u vrijednosnom smislu sa oko 40-tak posto bilježi rast i izvoza ali i uvoza. Naravno, ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju izvoza i uvoza u značajnoj mjeri nego se radi o povećanju cijena”, rekao je on.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juni 2022. godine iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine.
“Izvoz je iznosio 9,3 milijarde KM, više za 39,17 posto u odnosu na isti period 2021., a uvoz 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na isti period prošle godine”, kazao je Marinković.
Ukupan deficit vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 49,37 posto i iznosio je 4,6 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je smanjena za 2,28 posto i iznosila je 66,6 posto.
Komljenović je također naglasio da najnoviji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH ukazuju na povećanje izvoza ali i uvoza.
“Bosna i Hercegovina dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda, nakon čega iste proizvode uvozi, što je uzrok visokog deficita, koji se stalno povećava. Neizvjesnost oko krize u Ukrajini i dalje energetske krize onemogućava pozitivne prognoze na tržištu Evropske unije pa tako i u BiH”, rekao je Komljenović.
Dodao je da je izvoz u 2022. godini blago povećan količinski i to za oko 225 hiljada tona u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, što u procentima iznosi 5,1 posto. Uvoz je uvećan količinski za oko 423 hiljade tona, što procentualno iznosi devet posto.
Naglasio je da metalska i elektroindustrija bilježe najveće učešće u robnoj razmjeni.
“Metalski sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto, a u ukupnom uvozu sa 35,9 posto. Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 milijardi KM, što je više za 1,1 milijadu KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Elektroindustrija je ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od 1,3 milijarde KM, što je povećanje od 219,6 miliona KM ili 21 posto u odnosu na isti period prethodne godine”, kazao je Komljenović.
Iz Bosne i Hercegovine se u prvih šest mjeseci ove godine najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, automobilska sjedala, izolovana žica i konstrukcije.
Najviše su se uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj, lični automobili i druga motorna vozila i lijekovi.
Najznačajniji partneri u robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine su zemlje članice EU-a, zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, EFTA (Švajcarska) te ostala tržišta.
Članice CEFTA-e, Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini, su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.
Evropska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine, pa tako BiH u razmjeni sa EU učestvuje sa 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza.
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 posto u odnosu na prošlu godinu. Uvoz iz EU je iznosio devet milijardi KM, više za 36,14 posto u odnosu na 2021. godinu.
Najznačajniji partner o obimu razmjene iz EU je Republika Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosio je 3,7 milijardi KM, od čega izvoz čini 1,3 milijade KM, a uvoz 2,4 milijarde.
