Nuklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija ugljendioksida (CO2), navodi se u izvještaju industrije koji prenosi Novac.hr.
Sredinom 2019. godine nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurisali čak i postojećim nukearnim elektranama po pitanju troškova, a u isto vrijeme su ostvarili brži rast proizvodnih kapaciteta nego bilo koji drugi izvor električne energije, pokazao je godišnji izvještaj “Status svjetske nuklearne industrije” (WNISR).
– Stabilizovanje klime je potrebno odmah, a nuklearna energija je spora. Ne zadovoljava nikakve tehničke ili operativne potrebe koje konkurenti s niskim emisijama ugljendioksida mogu zadovoljiti bolje, jeftinije i brže – rekao je glavni autor izvještaja Mycle Schneider.
Izvještaj procjenjuje da je od 2009. godine prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijetu bilo nešto manje od 10 godina, što je znatno više od procjene između pet i 8,5 godina koju je dalo industrijsko tijelo Svjetske nuklearne asocijacije (WNA).
Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve, jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emituju C02 čekajući zamenu.
– Kako bi zaštitili klimu moramo da smanjimo što više emisija ugljendioksida uz najmanje troškova i u najkraćem vremenu – rekao je Schneider.
Nuklearna energija je takođe mnogo skuplja, stoji u izvještaju.
Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara.
