Američke investicije u Bosni i Hercegovini mogle bi označiti početak snažnog ekonomskog preporoda zemlje. Ovdje se ne radi samo o dolasku novih investitora, već o potpunoj promjeni dosadašnjeg pristupa razvoju – napuštanju politike malih koraka i prelasku na velike, strateške projekte.
Za razliku od dosadašnje prakse, američki investitori donose projekte velike vrijednosti koji bi trebali biti realizirani u relativno kratkom roku, u periodu od nekoliko godina. Takav pristup mogao bi značajno ubrzati razvoj BiH, prvenstveno u infrastrukturnom i energetskom sektoru.
Veliki projekti umjesto sitnih dionica
Brza realizacija velikih investicija imala bi direktan pozitivan utjecaj na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i omogućila BiH da počne sustizati susjedne zemlje u ekonomskom razvoju. Dosad se BiH ne samo razvijala sporo, nego – što je još poraznije – nije imala ni jasan plan ubrzanog razvoja.
Najbolji primjer dosadašnjeg pristupa je izgradnja autoputeva. Umjesto cjelovitih projekata, godinama se gradi veliki broj kratkih dionica, uz složene i dugotrajne procedure. Tako se, primjera radi, između Zenice i Žepča istovremeno grade četiri dionice ukupne dužine oko 20 kilometara, a njihova izgradnja traje godinama i redovno probija sve rokove.
Američki investitori, s druge strane, zagovaraju gradnju velikih dionica ili čak cijelih autoputeva dužine i do 100 kilometara, uz brze procedure pripreme i realizacije, tako da se kompletan projekt može završiti u svega nekoliko godina.
Energetski sektor kao ključ razvoja
Sličan pristup planiran je i u energetskom sektoru. Najavljena je izgradnja velikog plinovoda, kao i tri plinske elektrane koje bi zajedno proizvodile količinu električne energije jednaku gotovo polovini trenutne potrošnje u BiH. Sve to u roku od dvije do tri godine, uz ukupnu vrijednost projekta od oko 1,5 milijardi eura.
No, kapital nije jedino što američki investitori donose. Možda još važnije je to što oni imaju političku i ekonomsku snagu da potaknu saradnju svih domaćih aktera i pomognu u rješavanju dugogodišnjih, naizgled “nerješivih” problema, poput pitanja državne imovine.
Projekti koji ujedinjuju
Već sada se pokazuje da američki projekti u BiH imaju integrativni efekt. U kratkom roku riješen je dugogodišnji spor unutar Federacije BiH u vezi s plinovodom prema Hrvatskoj i ulogom BH-Gasa – pitanje koje je godinama bilo blokirano.
Osim toga, realizacija američkih projekata zahtijeva i punu saradnju Republike Srpske. Prema dosadašnjim signalima, ni s te strane ne bi trebalo biti ozbiljnijih opstrukcija. Primjer je plinovod Južna interkonekcija, koji bi se mogao nastaviti prema Banjoj Luci, čime bi se omogućila gasifikacija i tog entiteta.
Slično važi i za Jadransko-jonsku autocestu, za koju je američka kompanija Bechtel pokazala interes, a koja prolazi kroz oba entiteta. Bez aktivne saradnje svih nivoa vlasti uključujući RS, takav projekt ne bi bio moguć.
Ključno pitanje državne imovine
Mora se također naglasiti da realizacija ovih projekata nije moguća bez rješavanja pitanja državne i vojne imovine. Trenutno, zbog političkih sporova oko ovog pitanja, stoje pojedine dionice autoputa kod Mostara – ali i druge dionice i infrastrukturni projekti koji su blokirani iz sličnih razloga – što nanosi ogromnu štetu domaćoj ekonomiji.
Jedan od projekata za koje je Bechtel zainteresovan je upravo autoput od Konjica do južnog izlaza iz Mostara. U slučaju ozbiljnog uključivanja američkog kapitala, jasno je da će se izvršiti dodatni pritisak kako bi se ova pitanja konačno riješila – za nadati se ne samo za pojedinačne projekte, nego sistemski, na nivou cijele BiH.
Prilika koja se ne smije propustiti
Veliki kapital, brže i jednostavnije procedure, aktivna saradnja svih aktera i uklanjanje ključnih birokratskih prepreka – to je ono što američke investicije donose Bosni i Hercegovini.
Warren Buffett je jednom rekao:
“Prilike dolaze rijetko. Kada zlato pada s neba, podmetni kantu, a ne naprstak.”
Ovo je prilika koja se sada otvorila pred Bosnom i Hercegovinom – i mora se iskoristiti brzo i u potpunosti kako bi se konačno pokrenuo brži ekonomski razvoj BiH.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba