Gubitak Agrokora u prošloj godini, prema prvim neslužbenim procjenama dobro upućenih krugova, mogao bi iznositi od 12 do 15 milijardi kuna (3,2 do 4 milijarde KM).
Konačni službeni rezultati revizije poslovanja koncerna koju radi revizorska kuća PricewaterhouseCoopers (PWC) bit će poznati u septembru ove godine.
Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, gubitak Agrokora u prošloj godini ukupno iznosi čak 20 milijardi kuna, međutim, kada se otpišu međusobna potraživanja firmi unutar koncerna i izvrše drugi računovodstveni otpisi, gubitak bi mogao iznositi od 12 do 15 milijardi kuna.
Koliko se može saznati, iskazani gubitak dijelom će se pokriti iz zadržane dobiti Agrokorovih firmi tokom prethodnih godina te na račun vrijednosti kapitala.
Premda se očekivalo da će revizija poslovanja na kraju pokazati gubitak, iznos koji se spominje ipak je iznenađujuće velik, osobito imajući u vidu da je Agrokor, prema prvotnom izvještaju koji je potpisala revizorska kuća Baker Tilly, u prvih devet mjeseci prošle godine imao dobit od gotovo 400 miliona kuna.
Međutim, riječ o temeljitom revaloriziranju i usklađivanju bilanci, pri čemu je PWC vjerovatno obuhvatio i poslovanje Agrokora u prethodnim godinama, radi sagledavanja cjelokupne poslovne slike u 2016. godini.
Stoga je moguće da se dijelom radi o “kumulativnom” gubitku i iz drugih godina. U 2015. godini Agrokor je službeno prijavio dobit od 1,2 milijarde kuna, a ako je u 2016. gubitak bio na nivou reda veličine od desetak milijardi kuna, čini se logičnim da je i prethodnih godina bilo značajnih šminkanja poslovne bilance.
Šta bi objava tako bombastičnog gubitka mogla značiti za sam proces finansijskog i poslovnog restrukturiranja Agrokora?
U poslovnim krugovima se može čuti da ne treba očekivati nikakve potrese jer se radi samo o knjigovodstvenom sređivanju stanja u koncernu. Ono što će biti ključno u narednim mjesecima jest postizanje nagodbe između vjerovnika te budućnost kompanija iz sastava Agrokora.
Osim konsolidiranoga gubitka, najesen će biti poznata i ukupna vrijednost tražbina, a očekuje se i formiranje stalnog vijeća vjerovnika te, konačno, izrada nagodbe.
Nezadovoljstvo razvojem događaja dosad je jedino glasno demonstrirao Sberbank, ali posljednjih tjedana, čini se, i ta se ruska banka odlučila za rad u tišini.
Iz Agrokora poručuju da se s tom bankom “bez presinga i s puno dobre volje” razgovara i traži mogućnost dogovora oko sudjelovanja u roll-up kreditu. No, posve je jasno da se pregovori ne iscrpljuju samo na roll-up kreditu.
Premda se iz lex Agrokora moglo iščitati da nagodba neće biti moguća bez tako važnog vjerovnika, koji drži polovicu bankarskih potraživanja, prema neslužbenim informacijama, to ipak nije tako.
Ako Sberbank i digne ruku protiv, nagodba će se moći izglasati. U tom slučaju preostaje joj tužba, vjerojatno protiv države. Kako je postizanje nagodbe od presudnog značaja za uspjeh cijelog procesa, sadašnje procjene govore da bi ona mogla uspjeti.
– Ako bi se prodale prehrambene firme, a interes za njih čini se vrlo velik, realno je očekivati da će se naplatiti svi oni koji su sudjelovali u roll-up kreditu. Onda će se vidjeti koliki moraju biti otpisi, ali u najgorem slučaju većina dobavljača mogla bi ostati bez trećine potraživanja – ocjenjuje jedan konzultant.
Međutim, najveći problem ostaje Konzum za koji još uvijek nema jasnog smjera, pa je vrlo upitno i koliko će se uprihoditi prodajom tog segmenta poslovanja. Postoje različite ideje oko toga što učiniti sa segmentom maloprodaje, ne samo u Hrvatskoj nego na razini cijele regije, uključujući i dovođenje novog kupca, ali njihova razrada tek se očekuje. Ono što je sigurno, vrijeme Konzumu ne ide u prilog.