Uslovi na globalnim tržištima kapitala i dalje su daleko od stabilnih, ali investitori pokazuju sve više spremnosti da preuzmu rizik – selektivno i uz oprez.
Kombinacija inflacije, viših kamatnih stopa i geopolitičkih tenzija redefiniše način na koji se kapital raspoređuje, ali i otvara pitanje koje je danas ključnije nego ranije: Gdje ulagati u takvom okruženju?
Kako geopolitika oblikuje tržišta
„Investitori su trenutno umjereno optimistični, ali istovremeno oprezni, nastojeći da pronađu ravnotežu između povišenog nivoa rizika portfolija i ostvarenja adekvatnih prinosa“, kaže Aleksandar Ivanović, portfolio menadžer u Vista Rica. On očekuje da bi, uz smirivanje geopolitičkih tenzija i nastavak monetarnog popuštanja, moglo doći do postepenog povratka apetita za rizikom.
Sličnu dijagnozu daje i Anina Milanović, strateška savjetnica Svjetske banke za Beogradsku berzu, ali uz širi okvir promjene investicione paradigme. „Sa povratkom inflacije, višim kamatnim stopama i povećanim geopolitičkim rizicima, investitori ponovo traže instrumente koji imaju drugačiju korelaciju sa javnim tržištima“, ističe ona.
O ovim pitanjima, pored Ivanovića i Milanović, govoriće i drugi panelisti šeste konferencije DDays koja se 23. aprila održava u Banjoj Luci u organizaciji BAM Consulta.
Grabovac: Uspjeh zavisi od kombinovanja različitih strategija i klasa imovine
Na panelu „Investicioni landscape-stanje na tržištima kapitala, plemenitih metala, nekretnina, kriptovaluta“ diskutovaće se šta treba da sadrži portfelj budućnosti.
Organizator konferencije DDays Saša Grabovac ističe da uspjeh zavisi od sposobnosti kombinovanja različitih strategija i klasa imovine.
„Portfelji budućnosti biće fleksibilniji – balansirajući između rasta, zaštite i diverzifikacije u svijetu koji ostaje neizvjestan, ali nudi sve više prilika“, poručuje Grabovac.
Zlato i dalje najatraktivnije, slijede akcije i obveznice
Potraga za drugačijom korelacijom dovodi do promjene u hijerarhiji klasa imovine. Prema Ivanoviću, zlato trenutno ostaje najatraktivnije: „To je prije svega zbog prinosa koji su bili veoma visoki u prethodnoj godini, ali i tradicionalne uloge čuvara vrijednosti uslijed devaluacije valuta, koja bi uslijedila ako se monetarno popuštanje nastavi. Slijede akcije i obveznice, dok je ulaganje u nekretnine sve manje atraktivno“, kaže Ivanović i dodaje da Vista Rica u svojoj paleti fondova ima izloženost prema svim vrstama aktive.
Ipak, Milanović upozorava da uloga zlata nije više ista kao ranije. „Plemeniti metali danas imaju stabilizujuću funkciju – oni ne generišu rast portfelja, ali mogu značajno ublažiti volatilnost u kriznim periodima.“
Takva interpretacija dobro oslikava širi pomak – investitori više ne traže samo prinos, već i zaštitu. Akcije i obveznice i dalje ostaju važan dio portfelja, ali u drugačijem makro okruženju nego u eri jeftinog novca. Kako naglašava Milanović, period niskih kamatnih stopa stvorio je „iluziju da su tradicionalne klase imovine dovoljne za diverzifikaciju“, dok današnji uslovi zahtijevaju kompleksniji pristup.
Zato alternativne investicije sve više prelaze iz kategorije dodatka u osnovu strategije. „Ključno pitanje više nije da li uključiti alternative, već kako ih institucionalno strukturirati“, kaže Milanović, navodeći privatni kapital, infrastrukturu i digitalnu imovinu kao primjere sve važnijih segmenata.
Investicioni fondovi mogu biti ključ razvoja
Ovaj trend potvrđuje i iskustvo iz regiona. Ivanović ističe da raste svijest investitora o ograničenim prinosima tradicionalne štednje: „Investitori postaju svjesniji činjenice da sredstva koja stoje u bankama ne ostvaruju adekvatan prinos, što povećava njihovu spremnost da razmotre druge investicione opcije.“ U tom kontekstu, fondovi omogućavaju diversifikaciju kroz različite klase imovine i geografsku alokaciju, čime se smanjuje valutni rizik i otvara prostor za dugoročni rast.
Ivanović navodi da su strateški ciljevi Vista Rica društva širenje portfolija, uz postepenu regionalnu ekspanziju, budući da su za kratak rok postali vrlo značajan igrač na tržištu investicionih fondova Srbije.
„Kontinuirano unapređujemo investicionu ponudu, prije svega kroz širenje palete fondova. Tokom protekle godine uvrstili smo novčane fondove u našu ponudu, kao i prvi robni fond u Srbiji koji obuhvata izloženost širokom spektru roba, a ne isključivo plemenitim metalima, čime se izdvajamo na tržištu po specifičnoj strukturi ulaganja“, navodi Ivanović.
Iako su tržišta kapitala u regionu manja i manje likvidna, sagovornici ih ne vide kao strukturno ograničenje. Naprotiv, Milanović naglašava da upravo investicioni fondovi mogu biti ključ razvoja: „Za region je važnije razviti ekosistem institucionalnih investitora i investicionih fondova, nego pokušavati replicirati modele velikih tržišta kapitala.“
Tokenizacija imovine može značiti preokret
Dodatni razvojni impuls dolazi iz digitalne transformacije. Tokenizacija imovine sve češće se ističe kao potencijalni preokret, jer omogućava veću likvidnost i dostupnost investicija. „U oblasti tokenizacije svi su praktično na sličnoj startnoj poziciji“, kaže Milanović, naglašavajući da brzina prilagođavanja, kroz regulatornu jasnoću i pilot-projekte, može postati važnija od same veličine tržišta.
Ipak, prepreke su i dalje značajne. „Najveća prepreka nije tehnologija, već pravna i tržišna infrastruktura“, upozorava ona, ukazujući na potrebu jasnog regulatornog okvira i integracije sa postojećim finansijskim sistemom.
„Regulativa se postepeno razvija, ali je ključno da prati inovacije bez gušenja tržišta. Pravi napredak će doći tek kada tokenizacija bude integrisana u postojeće finansijske sisteme, a ne posmatrana kao paralelni ekosistem“, ističe Milanović.
Slična logika važi i za kriptovalute, koje se sve više tretiraju kao posebna klasa imovine, ali uz strogu kontrolu rizika. Milanović naglašava da se u institucionalnim portfeljima pojavljuju „kao manja, diverzifikaciona alokacija, uz jasna pravila upravljanja izloženošću“.
Na kraju, sagovornici ukazuju na isti zaključak: Okruženje za ulaganje postaje kompleksnije, ali i bogatije prilikama. Globalni makroekonomski faktori, kako ističe Ivanović, „u značajnoj mjeri oblikuju investicione odluke u regionu“, pri čemu se njihovi efekti sve brže prelijevaju i na manja tržišta.