Glavni sekretar japanske vladajuće Liberalne demokratske stranke (LDP) Akira Amari je izložio politiku nove japanske vlade o ekonomskoj sigurnosti, koja je fokusirana na dva stupa – “stratešku autonomnost i stratešku neophodnost”.
Prvo se odnosi na postizanje da se japanska ekonomija ne oslanja pretjerano na druge zemlje, a drugo na proširenje područja u kojima je Japan neophodan industrijskim strukturama drugih država, izjavio je Amari.
– Autonomija znači razumijevati naše tačke zagušenja i njihovo ispravljanje… neophodnost znači osiguravanje tački zagušenja ostalih – rekao je Amari na sastanku stručnjaka o američko-japanskom savezništvu putem videoporuke.
Proteklih godina Amari je bio usredotočen na stvaranje politika koje će Japanu omogućiti da postane manje ovisan o drugim zemljama, dok se širi u područjima koja su drugima neophodna, prenosi Avaz.
Nova administracija premijera Fumija Kišida (Kishido) uspostavila je novo ministarstvo koje nadgleda ekonomsku sigurnost. Amari je za iduću godinu najavio donošenje zakona koji će promovirati spomenutu agendu.
Ta njegova agenda pokriva širok portfolio tema, od zaštite senzitivne tehnologije do pitanja komunikacije, energije, transporta, pomorske logistike, financija i zdravstvene skrbi.
– Moramo provjeriti jesu li naši dobavni lanci sposobni osigurati stabilnu ponudu kritičnih roba. Ako imamo dobavne lance u rizičnim zemljama, trebamo ih prebaciti našim saveznicima ili proizvoditi kod kuće čak i ako je to skuplje – izjavio je Amari.
Prema njegovim riječima, to uključuje i proizvode poput medicinskih maski i rukavica, čija proizvodnja u Japanu nije dostatna za domaće potrebe. Japan je, naime, pretrpio akutnu nestašicu medicinske opreme kada je izbila pandemija Covida-19.
LPD je tokom izborne kampanje poručivao i da će razmotriti svoj odgovor na pojačanu kinesku vojnu aktivnost oko tajvanskog tjesnaca i njegovih otočića u zapadnom Pacifiku koji kontrolira Japan, a na to polaže pravo i Kina. Planiraju stoga povećati budžet za obranu iznad 2 posto BDP-a, čime Japan napušta dosadašnju, desetljećima dugu politiku potrošnje na obranu ispod 1 posto BDP-a.
