Njemačke socijaldemokrate (SPD) tijesno su pobedile na nedjeljnim nacionalnim izborima, pokazali su prognozirani rezultati. Oni su osvojili “jasan mandat” da vode vladu prvi put od 2005. godine i da okončaju 16 godina vladavine konzervativaca pod vođstvom Angele Merkel.
Budući da nijedan veliki blok nema većinu, a oba bi nerado ponovila svoju neugodnu “veliku koaliciju” od posljednje četiri godine, najvjerovatniji ishod je trostrani savez koji vode ili socijaldemokrate ili Merkelini konzervativci, prenosi Index.
Dogovor o novoj koaliciji mogao bi da potraje mjesecima, a vjerovatno će uključivati Zelene i Liberalne demokrate (FDP).
Svjetske banke kažu da je formiranje koalicije još uvijek daleko od izvjesnog, dok ulagačima savjetuju da se pripreme za dva potencijalna rezultata – koaliciju SPD-a, Stranke zelenih i FDP-a ili tijesnu pobjedu Merkelinog centra – desne Hrišćansko-demokratske unije, predvođene Arminom Lašetom, koja bi vjerovatno morala da se udruži sa Zelenima i FDP-om, za što je šansa mala nakon rezultata izbora.
Ko god preuzme vladu, morat će da preuzme upravljanje tekućim oporavkom od pandemije. Njemačka ekonomija je na putu rasta od 2,9 posto ove godine i 4,6 posto iduće godine nakon pada od 4,9 posto u 2020. godini, prema najnovijim projekcijama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Ipak, nedavni podaci ukazuju na to da bi ekonomski rast mogao da “sklizne”. Indeks Ifo, koji prati poslovnu klimu u zemlji, pao je u septembru treći mjesec zaredom, pokazali su podaci objavljeni u petak.
Sporiji rast u Kini, usporeni lanci snabdijevanja i skok cijena gasa vjerovatno će uzeti danak, piše CNN.
Ovo bi moglo da poveća pritisak na novu njemačku vladu da ukine ozloglašena njemačka fiskalna pravila kako bi mogli da nastave trošiti na domaću privredu.
Njemačka je u Ustav 2009. unijela tzv. “kočnicu duga”, čime je ozbiljno ograničeno javno zaduženje nakon finansijske krize, uz nekoliko izuzetaka. Zbog pandemije pravila o dugu obustavljena su do 2023. godine.
To je omogućilo skok njemačkog zaduživanja, pri čemu se odnos duga i BDP-a zemlje naglo popeo na 70 posto u 2020. godini.
“Kočnica duga” vjerovatno ostaje
Iako je takav odnos slab u odnosu na SAD, gdje se sada predviđa da će dug premašiti godišnji BDP, njemačke centrističke stranke bile su željne da vrate javne finansije pod kontrolu. U međuvremenu Zeleni žele trajnije ublažavanje pravila o dugu.
UBS-ovi stratezi Din Tarner i Maksimilijan Kunkel smatraju da će “kočnica duga”, koja je postala ključno načelo njemačkog fiskalnog konzervativizma, vjerovatno ostati na snazi, jer bi za njeno rušenje bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.
Ipak, očekuju da će novi njemački čelnici pronaći druge načine za povećanje potrošnje za rješavanje klimatske krize, pitanja koje je postalo još važnije nakon razornih poplava koje su Njemačku pogodile u julu, piše CNN.
– Jedino zajedničko područje dogovora za sve strane je potreba da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama – pišu Tarner i Kunkel u nedavnom istraživanju. Kakva god koalicija se formirala, dodaju, porast će “zeleno ulaganje”.
Zeleni bi mogli podstaći ubrzanje zelene tranzicije ekonomije
Ekonomista Karsten Brzeski očekuje da će nadolazeća vladajuća koalicija, bez obzira na njen sastav, stvoriti posebno ulagačko sredstvo za zaobilaženje “kočnice duga”, dopuštajući novcu da teče “zelenim inicijativama”.
Sa liberalnijom koalicionom vladom, neki rokovi bi mogli biti pomjereni.
– Zeleni bi vjerovatno podstakli ubrzanje zelene tranzicije njemačke ekonomije kao preduslov za ulazak u vladu – piše Goldman Saks u nedavnoj belešci klijentima.
Zelena stranka pozvala je na smanjenje emisije stakleničkih gasova za 70 posto sa nivoa iz 1990. do 2030. godine, u poređenju sa trenutnim vladinim ciljem od 65 posto. Takođe, želi da se elektrane na ugalj zatvore do kraja ove decenije, a ne do 2038. godine, a da i do tada novi automobili budu bez emisija.
To bi moglo dovesti do sukoba sa najmoćnijim njemačkim firmama. U svom posljednjem ažuriranju strategije, Volkswagen je rekao da želi da 50 posto prodaje dolazi od električnih automobila do 2030. godine, a da se 2040. poveća na gotovo 100 posto.
Intervencija države mogla bi da izazove napetosti između članova koalicije.
– Najveće pitanje bit će: Kako promijeniti ponašanje ljudi. Radite li to podsticajima ili obrazovanjem ljudi ili to radite povećanjem cijena i troškova? – rekao je Brzeski.
Lijevo orentisana vlada u Njemačkoj također bi mogla dovesti do povećanja poreza za najbogatije Nijemce, pa je SPD predložio novi porez na bogatstvo za “superbogate”.
