Njemački Bundestag namjerava da zbog pandemije državni budžet u idućoj godini zaduži za dodatnih 180 milijardi eura. Da li će to biti dovoljno za spas privrede ako ponovo dođe do strogog lokdauna?
U Njemačkoj se ovih dana mnogo raspravlja o tome kako bi trebalo da izgleda dalja borba protiv korone. Takozvani blagi lokdaun očigledno nije donio željene rezultate.
Od početka novembra su zatvoreni restorani i sve što služi zabavi, ali fabrike, prodavnice, škole i obdaništa i dalje rade.
Zaustavljen je, istina, eksponencijalni rast novih zaraza, ali broj novih slučajeva, a i broj smrtnih slučajeva i dalje je na visokom nivou, piše Dojče vele.
Drugi, strogi lokdaun visi u vazduhu. Odluka o njemu mogla bi da bude donijeta još prije Božića. Ali, koliko bi to koštalo? Ove godine je budžet Njemačke dodatno zadužen za 160 milijardi eura – s ciljem zaštite zdravlja građana i pomoći privredi.
U nacrtu budžeta za 2021. predviđeno je novo zaduženje od 180 milijardi eura. To je više nego ikad ranije. Ukupni izdaci državnog budžeta trebalo bi da budu gotovo 500 milijardi eura.
Pitanje je da li će li ta svota biti dovoljna ako bude moralo da se zatvori mnogo više nego do sada. O tome će razmišljati i savezni ministar finansija Olaf Šolc. Ali ove nedjelje kada Bundestag raspravlja o saveznom budžetu za 2021, Šolc ne želi da oda utisak nesigurnosti.
Umjesto toga, on u raspravi naglašava da je Njemačka do sada mnogo bolje prošla kroz krizu nego što su mnogi prognozirali. Privreda je, kaže, uprkos djelimičnom lokdaunu u mnogim sektorima ponovo došla na nivo na kojem je bila prije krize i prognoze su dobre. Pored toga, dodaje, Njemačka na međunarodnom nivou dobija puno pohvala za savladavanje krize.
– To je zlatni standard, tako to mora da se radi da bi se suprotstavilo ovako velikoj krizi – rekao je doslovno savezni ministar finansija.
I još je dodao da mu veliko zaduživanje nije lako palo, ali ono je, kaže, opravdano da bi se prebrodila kriza.
– Biće utrošeno mnogo novca, ali prema dobrom planu. Vraćanje dugova je uspjelo i nakon finansijske i ekonomske krize prije više od deset godina – podsjeća ministar i dodaje da je “zato prihvatljivo očekivanje da mi to možemo“.
Samo, da li će se privreda – i to ne samo u Njemačkoj, već i u Evropi i svijetu – zaista tako brzo oporaviti pa da će zaduženje moći da se kontroliše? U Aziji već počinje treći talas pandemije s virusom koji je ponovo mutirao. Kakve posljedice to ima za predstojeću vakcinaciju?
Niko trenutno ne može da kaže da li će 180 milijardi eura novog zaduženja u idućoj godini biti dovoljno. Ali, ministar finansija jasno stavlja do znanja da državna podrška ima svoje granice.
– Mi ne možemo da finansiramo sve što je neko zamislio – kaže Šolc.
Radi se prije svega o investicijama u projekte budućnosti, a time i jačanju privrede kao bi Njemačka mogla da “iz krize izađe jača”.
Pitanje iz ovog međunaslova postavljaju Zeleni. Oni kritikuju način raspodjele novca iz budžeta. U korona-pandemiji suviše malo se investira u važne sektore budućnosti, a transformacija privrede prema klimatskoj neutralnosti izgubljena je iz vida, tvrde oni.
– Onaj ko misli da se klimatski neutralan čelik, klimatski neutralna hemijska industrija, ekološka reforma autoindustrije, masovna izgradnja željezničke infrastrukture mogu finansirati onako usput, iz kase za usputne troškove – taj se vara – tvrdi predstavnik Zelenih zadužen za pitanja budžeta Sven-Kristijan Kindler.
