Njemačka centralna banka objavila je u srijedu da prvi put od 1979. godine neće isplatiti dobit vladi zbog viših rezervacija za rizike u pandemijskoj krizi i viših troškova kamata.
Krizne mjere monetarne politike u krizi “primijetno” su uticale na bilans, navodi Bundesbank u saopštenju.
U prethodnoj godini banka je isplatila 5,9 milijardi eura dobiti. Isplaćuje je redovno od uvođenja eura 1999. godine, a najviša je bila u 2001. godini, kada je premašila 11,2 milijarde eura, piše Telegram.hr.
Bundesbank je u pandemijskoj godini bila prisiljena da poveća rezervacije za rizike za 2,4 milijarde eura, na 18,8 milijardi eura.
– Viši nivo rezervacija za rizike glavni je razlog zašto Bundesbank objavljuje uravnoteženi godišnji rezultat za 2020. godinu i ne distribuira dobit prvi put od 1979. godine – rekao je guverner Jens Vaidman na konferenciji za novinare.
Rezervacije će dodatno porasti u ovoj godini, “ponajprije zato što se rizična situacija vjerovatno neće znatnije promijeniti”, dodao je Veidman.
Rezultat u 2020. pritisnuli su i veći troškovi kamata, zbog povoljnih kamatnih stopa kojima osigurava finansiranje za komercijalne zajmodavce i kreditiranje.
Kamatni prihodi centralne banke su pak smanjeni. Bundesbanki pripada i udio u dobiti Evropske centralne banke (ECB), ali dobiće tek nešto više od 1,6 milijardi eura, znatno manje nego u godini ranije kada su joj isplaćene 2,4 milijarde eura.
ECB raspoređuje višak centralnim bankama 19 članica eurozone, a Bundesbanci pripada najveći udio, oko 26 posto, u skladu s udjelom uplaćenog kapitala, podsjeća agencija dpa.
Iz Njemačke u posljednje vrijeme stižu zabrinjavajuće vijesti o stanju privrede. Početkom ove sedmice objavljeno je da će stopa privrednog rasta u idućih pet godina zbog korona-krize biti umanjena za 0,6 postotnih bodova, kao i to da će zbog pandemije biti ugašeno ukupno 500 hiljada radnih mesta.
Posebno uznemirujuće zvuči podatak da je Njemačka u 2020. godini zabilježila proračunski deficit od 4,2 posto BDP-a.
