Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić bio je gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja emisije Plenum na FTV-u, gdje je govorio o nacrtu budžeta za 2026. godinu, mogućem zaduženju, penzijama, fiskalnim reformama, južnoj plinskoj interkonekciji, imenovanjima u pravosuđu, kao i političkim odnosima pred izbornu godinu.
Govoreći o nacrtu budžeta Federacije BiH za 2026. godinu u iznosu od oko 8,9 milijardi KM, Nikšić je naglasio da je teško bilo koji budžet strogo podijeliti na socijalni ili razvojni.
“Kao i većina drugih budžeta, i ovaj ima sve te komponente. Istina je da je snažno oslonjen na socijalna davanja, ali se ne zanemaruje ni razvojna dimenzija”, rekao je.
Istakao je da su planirana značajna ulaganja u infrastrukturu, energetski sektor, očuvanje radnih mjesta i podršku malim i srednjim preduzećima, uz očekivanje da će efekti fiskalnih reformi biti vidljiviji u drugoj polovini godine.
Parlamentarna procedura bez hitnosti
Premijer očekuje da će budžet dobiti potrebnu većinu u Parlamentu FBiH, ali je naglasio da Vlada nije željela ići u hitnu proceduru.
“Nismo htjeli lomiti budžet preko koljena. Zastupnicima treba dati vrijeme da se ozbiljno upoznaju s dokumentom i pripreme kvalitetnu raspravu”, naveo je.
Budžet bi se, prema planu, trebao razmatrati sredinom januara u Predstavničkom domu, a potom i u Domu naroda.
Zaduženje nije novo, dug je ispod 20 posto BDP-a
Komentarišući navode o mogućem zaduženju Federacije od 2,3 milijarde KM, Nikšić je rekao da se radi o pogrešno interpretiranim brojkama.
“Federacija u 2026. godini mora vratiti više od 1,3 milijarde KM duga iz prethodnih godina. To su obaveze koje dospijevaju bez obzira na političke okolnosti”, pojasnio je.
Dodao je da značajan dio sredstava ide i na finansiranje penzijskog sistema, te da ukupni javni dug Federacije trenutno iznosi oko 7,17 milijardi KM, odnosno 19,7 posto BDP-a, što je manje nego na početku mandata ove Vlade.
“To nas čini kredibilnim partnerom domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama”, rekao je Nikšić.
Londonska berza ostaje realna opcija
Nikšić nije isključio novo zaduženje putem međunarodnih tržišta kapitala, uključujući londonsku berzu.
“Na domaćem tržištu nije moguće osigurati kompletna sredstva. Prošlogodišnja emisija obveznica u Londonu pokazala je da Federacija ima povoljniji kreditni rejting od pojedinih članica EU”, kazao je.
Penzije i fiskalne reforme ostaju prioritet
Gotovo polovina budžeta planirana je za Fond PIO/MIO, a Nikšić je poručio da Vlada želi osigurati stabilnost i povećanje penzija.
“Za one koji imaju minimalne penzije, povećanje od 100 KM znači više od jedne dodatne penzije godišnje. To nije zanemarivo”, rekao je.
Zakoni o fiskalizaciji finansijskih transakcija i PIO/MIO-u trebali bi se naći na istoj sjednici Parlamenta kao i budžet.
Južna plinska interkonekcija: Dogovor postignut, slijede tehnički koraci
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Nikšić je rekao da ne vidi više prostor za političke opstrukcije.
“Svi relevantni akteri su sjeli za sto, uključujući i međunarodne partnere, i dogovorili plan puta”, rekao je.
Plan uključuje formiranje komisije za trasu, pripremu urbanističke dokumentacije, izmjene postojećeg zakona i inicijativu za međudržavni sporazum s Hrvatskom.
Minimalna plata i namjenska industrija
Minimalna plata za narednu godinu bit će utvrđena na osnovu statističkih pokazatelja i primjenjivat će se od 1. januara.
“Ne može se svake godine ići sa šok-terapijom, ali minimalna plata sigurno neće biti niža od dosadašnjih projekcija”, rekao je.
Govoreći o namjenskoj industriji, Nikšić je istakao snažan rast izvoza i stabilizaciju ključnih preduzeća poput Igmana, Ginexa, BNT-a i Zraka, uz planove za nove proizvodne kapacitete u Tuzli, Cazinu i Hercegovini.
Autoceste FBiH i istrage: Povjerenje se vraća transparentnošću
Premijer je odbacio tvrdnje da su međunarodne finansijske institucije obustavile finansiranje Autocesta FBiH.
“Problemi se odnose na prethodni period i prethodne uprave. Aktuelna uprava je sama podnijela više krivičnih prijava i vratila sredstva u budžet”, rekao je.
Dodao je da Vlada nema problem s domaćim ni međunarodnim istragama i da je transparentnost jedini put ka vraćanju povjerenja.
