Kuba i švicarski prehrambeni div Nestle u utorak su položili kamen temeljac za tvornicu kafe i keksa u koju će uložiti 55 miliona dolara.
Tvornica će se graditi u poslovnoj razvojnoj zoni Mariel i najnovija je velika inostrana investicija na tom otoku, napominje Reuters.
Nescor je treće zajedničko ulaganje Kube i Nestlea a odražava nastojanja predsjednika Raula Castra da privuče međunarodni kapital kako bi osavremenio ekonomiju i potaknuo rast.
Kuba je poslovnu zonu oko luke Mariel zapadno od Havane izgradila prije četiri godine, nudeći firmama značajne porezne i carinske olakšice. Cilj je vlasti zamijeniti uvoz robom proizvedenom na Kubi, što je postalo još važnije u kontekstu smanjene pomoći iz Venezuele.
Pregovori s kubanskim partnerom Coralsom i vlastima Mariela trajali su samo 18 mjeseci, ‘rekordno kratko’, naglasio je u intervjuu nakon ceremonije potpredsjednik Nestlea i čelnik Nestleova odjela za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku Laurent Freixe.
Tvornica će početi s proizvodnjom krajem 2019. godine i u početnoj fazi proizvodit će proizvode od kafe, a nešto kasnije i kekse i neke kulinarske specijalitete, objasnio je Freixe.
Nestle već izvozi robu na Kubu a njezini postojeći zajednički projekti na tom otoku uključuju proizvodnju sladoleda i flaširanje vode i drugih pića.
Nescorovi proizvodi bit će namijenjeni kubanskom tržištu i turistima koji posjećuju Kubu a kompanija bi u konačnici mogla i izvoziti kubansku kafu, rekao je Freixe. Nestle je u prošloj godini već izvozio kubansku kafu, pa i u Sjedinjene Države, u ograničenoj liniji Nespressovih kapsula ‘Cafecito de Cuba’.
“Prodavale su se impresivnom brzinom”, naglasio je Nestleov čelnik.
Prethodno će kompanija po njegovim riječima pomoći Kubi da poveća urod kafe koji se neprekidno smanjuje od revolucije 1959. godine.
Nova tvornica mogla bi udvostručiti Nestleove prihode u zemlji u srednjoročnom razdoblju, u odnosu na sadašnjih 135 miliona dolara, procjenjuje Freixe.
Do sada je Kuba odobrila 31 projekat za zonu oko Mariela, uključujući i devet projekata koji predviđaju saradnju s multinacionalnim kompanijama, saopćila je direktorica zone Ana Teresa Igarza. Interes je u međuvremenu splasnuo ali su oni koji ga i danas iskazuju ozbiljniji, istaknula je Igarza.
Hina