Velika očekivanja od dozvole za izvoz mlijeka iz BiH na tržište EU nisu se pokazala opravdanim, budući da je pokrivenost uvoza izvozom u 2016. povećana za svega tri posto i iznosila je 51 posto rečeno je danas na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH u Sarajevu.
Direktorica Sektora privrede VTKBiH Ognjenka Lalović istakla je da se to može pripisati teškoćama u procesu traženja i obnavljanja tržišta koja su izgubljena zabranom izvoza.
Vanjskotrgovinska razmjena je nepovoljna – u 2016. izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 67,6 miliona KM (što predstavlja povećanje u odnosu na 2015. od 11 posto ili 6,5 miliona KM), a vrijednost uvoza iznosila je 133,5 miliona KM i povećana je za četiri posto ili 5,6 miliona KM.
Kad je riječ o strukturi, sir, maslac i fermentirani proizvodi čine 80 posto uvoza, a izvozimo mlijeko i pavlaku, koji čine 76 posto izvoza.
Crna Gora je vodeće izvozno tržište s 22,6 miliona KM (povećanje od 4,8 miliona KM). Srbija je sada na drugom mjestu s 14,1 milionom KM, a Makedonija je i dalje treća s 12,5 miliona KM.
Najznačajnije uvozno tržište u prošloj godini je Njemačka iz koje je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 47,5 miliona KM, a slijede Hrvatska s 31,2 miliona KM, te Srbija s 13,3 miliona KM i Slovenija s 13 miliona KM.
Fena
